DALMACIJA OČIMA STRANACA Njemački časopis 1860. godine: 'To je zemlja s divnom i značajnom budućnošću'

Fotogalerija (4)

Njemački ilustrirani časopis Illustrirte Zeitung izlazio je u Leipzigu od 1843. godine, a u njemu je objavljeno više članaka o Dalmaciji s graviranim slikama.

- Dalmacija je klasična zemlja, isto toliko klasična kao Italija ili Grčka; njeno plavo i balzamično nebo nadgleda vapnenačke planine i krševito tlo, ali i divne doline i lijepa brda puna mirisavog zelenila, pravi mali raj, s močvarama i jezerima, morem s bezbrojnim otocima i poluotocima, zaljevima i lukama, kanalima i tjesnacima, ali prije svega sa stanovnicima koji stapaju različite elemente s istoka, juga i zapada, a puni su prirodne snage, ali i mračnih predrasuda te čudnih običaja - pisao je Illustrirte Zeitung 1860. godine.

Naveli su i da se je u tadašnjoj Njemačkoj Dalmacija bila 'terra incognita', ali da se radi o jednoj od najzanimljivijih pokrajina carske Austrije, kako u povijesnom tako i u geografskom pogledu.

- To je zemlja s divnom i značajnom budućnošću. Čim prirodna bogatstva Dalmacije postanu poznata i korištena, kad se konačno probudi iza sna i postane svjesna svojih darova i određenja, onda joj je suđeno da odigra važnu ulogu u svjetskim poslovima - pisalo je u Illustrirte Zeitungu iste godine.

Split je 1846. godine u istom časopisu opisan ovim riječima:

- Pogled prema moru s mnogim otocima još uvijek predstavlja uživanje za stanovnike ovoga grada koji je okružen zidinama palače, ali ne onako kako je bilo u Dioklecijanovo vrijeme, kad je on šetao pod slobodnim, otvorenim i bogato ukrašenim svodovima. Sad oni vire srameći se iza ružnih zidova običnih kuća i šupa, ugrađenih i strpanih po ovim predivnim dvoranama, bez poštivanja i milosti za antičkog velikana koji počiva u svom grobu. Da bi se škure na nekom jadnom prozoru lakše otvarale, pokoji stup je uglađen na jednoj strani. Većina natrpanih kuća napravljena je na takav način da kad se nešto dodaje, samo pola stupa ostaje da se vidi, s tim da gubi izvornu draž. U donjem dijelu velike zasvođene dvorane, gdje je bilo moguće smjestiti cijelu pretorijansku kohortu, sad su prljave tezge gdje prodaju ulje, konoplju i sve moguće stvari. U blizini nekoliko malih trgovina naslanja se na zidove. Gdje li se još može naći ostatak ulica u ovom unutarnjem dijelu palače, ulica koje su dijelili ogromni četverokut na četiri jednaka dijela? Gdje je sjaj glavnih tornjeva kod Zlatnih, Srebrenih i Željeznih vrata, koja su predstavljala ulaz u carevu palaču?