Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
DALMACIJA OČIMA STRANACA Pogledajte kako su dalmatinski gradovi izgledali u 19. stoljeću
Dalmacija očima stranaca Piše: Svein Mønnesland

DALMACIJA OČIMA STRANACA Pogledajte kako su dalmatinski gradovi izgledali u 19. stoljeću

Profesor njemačkog jezika, bakrorezac i poručnik boravili su u Dalmaciji i prezentirali je svijetu, a njihove radove je prikupio Svein Monnesland u djelu 'Dalmacija očima stranaca'

Umjetnički radovi Franza PetteraJacoba Alta i Johanna Högelmüllera predstavljeni su u djelu Sveina Monneslanda 'Dalmacija očima stranaca'. 



Austrijanac Franz Petter (1788.?-1853.) postao je profesorom njemačkog jezika u Dubrovniku 1823. godine, a tri godine kasnije i u Splitu. Pisao je putopisne članke, a 1833. godine objavljena je u Pragu njegova knjiga 'Geografska skica Dalmacije', koja je 1857. godine izašla u proširenom obliku u 'Gothi: Dalmacija u njezinim različitim aspektima'. Ovo je enciklopedijsko djelo značajan doprinos poznavanju Dalmacije u Europi, iako je autor sa skepsom gledao na mnoge pojave u Dalmaciji.

Nijemac Jacob Alt (1789.-1872.) bio je jedan od najpoznatijih bakrorezaca u Austriji u 19. stoljeću. God. 1840. putovao je sa sinom Rudolfom, također umjetnikom, po Dalmaciji. Za Franza Pettera izradio je nekoliko kromografija, među prvima uopće, jer su do tada uglavnom bile crno-bijele.

Austrijski poručnik Johann Högelmüller službovao je u Dalmaciji između 1843. i 1845. Mnogo je putovao te izradio, kao slikar amater, 24 vedute dalmatinskih gradova, izdane u mapi u Beču 1845. godine. Naslov je mape 'Erinnerung an Dalmatien' (Uspomena na Dalmaciju). 

Vaša reakcija na temu