DOMOVINA CRLJENKA Neven Vuina: Vino izvozimo u Ameriku, Kanadu i skandinavske zemlje

Fotogalerija (10)

Područje Kaštela ima višetisućljetnu povijest vinogradarstva i vinarstva, što je dokazano i brojnim arheološkim nalazima, a otkad je otkriveno da je poznata sorta zinfandel ustvari kaštelanski crljenak, došlo je do novog buđenja ove pomalo zapuštene tradicije.

Među prvima koji su u svoje vinograde vratili zaboravljenu sortu crljenak bio je i Neven Vuina, danas uspješni i nagrađivani vinar iz Kaštel Štafilića.

- Sve je počelo iz one 'krv nije voda'. Moj pokojni otac, djed i svi prije njih su se bavili vinogradarstvom i vinarstvom, ali po onom sistemu kako je tada bilo, vino se prodavalo u zadruge, Dalmacijavinu, šibenskom Vinoplodu i slično. Ja sam tada bio serviser kućanskih aparata, ali otac se 1997. razbolio, godinu kasnije umro i ostali su vinogradi.

Jedno desetak godina sam radio kao i on, ali kad smo se približili ulasku u EU, počeo sam razmišljati da krenem ozbiljnije. Od 2008. sam počeo proizvoditi svoje etikete, posadio još vinograda, renovirao cijelu vinariju i došao do zavidne količine - priča Vuina koji danas u svojim vinogradima ima oko deset tisuća trsova crljenka, plavca malog i bijelog grka.

Prijelaz na proizvodnju vrhunskog vina nije bio lagan.

- Imam prijatelje enologe, pa sam s njihovim savjetima relativno lako prešao na visokokvalitetna vina, međutim, naišao sam na problem u prodaji. Kad tek izađeš na tržište, nitko te ne zna, pa dok smo naše ugostitelje, koji su navikli kupovati vina iz Istre i Slavonije, upoznali s našim kaštelanskim vinima trebalo je vremena - govori.

U svojoj vinariji proizvodi četiri etikete - crljenak, rose od crljenka, plavac i babicu koju kupuje od kooperanata, a jedan je od rijetkih vinara koji izvozi u Ameriku, Kanadu i skandinavske zemlje. Nedavno je dobio i ugovor s finskim lancem trgovina.

- Kod njih ne može bilo tko prodavati alkohol, nego je, baš kao i u Švedskoj, sve pod državnom tvrtkom Alko, sve ide preko njihovog skladišta, a onda oni dalje prodaju restoranima. Putem natječaja su tražili baš crljenak kaštelanski, prijavio sam se i pobijedio, a iza Uskrsa ide prva paleta za Finsku. To je nevjerojatno uređeno i organizirano, već znam dan kad će mi platiti, kad će krenuti u distribuciju i slično, a osim uzoraka vina, morao sam napraviti dopunsku etiketu na finskom, pa sam slao i kutiju praznih boca da ih izvažu za sistem povrata ambalaže...to je nevjerojatno uređeno - zadivljeno će ovaj vinar.

A da su Finci odabrali baš njegov crljenak, ne čudi. I na nedavno održanoj Večeri kaštelanskih vinara ocijenjen je sa zavidnih 88 bodova, čime je ne samo osvojio zlato u kategoriji crljenak, već i titulu apsolutnog pobjednika večeri.

- Sirovina je 85 posto dobrog vina, dobro grožđe i rad u vinogradu, a najviše pogođen datum berbe. A onda u vinariji slijedi samo finalizacija - objašnjava svoj uspjeh ovaj vinar.

S crljenkom je to malo škakljivo, dodaje, potrebno mu je puno više pažnje nego ostalim sortama.

U vinogradu uglavnom radi sam, a obitelj i prijatelji pomognu koliko mogu.

- Starija kći je magistar vinarstva, iznenadila je i mene kad je kazala da želi ići to studirati. Trenutno predaje u Poljoprivrednoj školi na zamjeni, ali pomogne i u vinogradu i u podrumu. Mlađa sve kao neće, ali stalno se zanima, nešto pita - govori uz osmijeh.

Sa savjetima priskoče i drugi kaštelanski vinari s kojima je uvijek u kontaktu.

- Stalno razmišljam kako ću nešto unaprijediti, bilo u vinariji, vinogradu ili prodaji i onda sva svoja saznanja podijelim i s kolegama. Nedavno smo baš bili kod Ivana Kovača Matele, napravili večeru i ćakulali, razmjenjivali znanje, iskustva... Svatko ima svoj način rada, ali dobro je čuti što drugi misle, netko vam možda otkrije lakši način za nešto što bespotrebno radite na teži ili vam da kakav savjet, uvijek valja dijeliti znanje - zaključuje Vuina.

Vina ovog kaštelanskog vinara ćete lako prepoznati po etiketi koju krasi grozd poput onog na grbu obitelji Stafileo, osnivača Štafilića, a osim u dalmatinskim restoranima dostupna su i direktno u Vinariji Vuina.