Došašće ili advent početno je razdoblje u Crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića. Došašće u zapadnom kršćanstvu počinje četiri nedjelje prije Božića, koje simbolično označavaju četiri tisućljeća od stvara svijeta do Kristova dolaska u biblijskome izričaju. Najranije može početi 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca.
Prva je nedjelja došašća ona najbliža blagdanu sv. Andrije apostola (30. studenoga). Završava 24. prosinca na Badnjak. Običaj je da se izrađuje i stavlja na stol adventski vijenac s četirima svijećama koje simboliziraju četiri nedjelje došašća. Prve nedjelje došašća pali se prva svijeća, svijeća nade. Nazivaju je još i postilica ili proročanska u sjećanje na proroka Izaiju koji je prorokovao Kristovo rođenje.
Druga svijeća, Betlehemska svijeća ili pomirilica simbolizira Kristove jaslice, predstavlja ljubav i pali se druge nedjelje adventa.
Na polovini došašća, treće nedjelje, pali se pastirska svijeća, koja simbolizira radost zbog Božića koji se bliži.
Posljednja svijeća ili anđeoska svijeća, pali se četvrte nedjelje, a simbolizira mir.
Neke inačice adventskog vijenca imaju i petu, bijelu svijeću, simbol Kristove bezgrešnosti, a tradicionalno se pali na Badnjak ili Božić.
U došašću se svakoga jutra održavaju zornice, ranojutarnje mise, koje imaju pokornički značaj. Simboliziraju budnost na koju je kršćanin pozvan u svojemu životu. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.