Golem interes za dokumentarac 'Konjic: 365 dana' u Splitu: 'Ovi filmovi nisu poziv na osvetu, već na oprost'
Dio šireg projekta 'Digitalni žrtvoslov hrvatskog naroda u BiH'
Tražila se u ponedjeljak, 26. siječnja, stolica više na projekciji dokumentarnog filma 'Konjic: 365 dana' u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Organizirali su je Hrvatska udruga Benedikt i Muzej Domovinskog rata u Splitu.
Film je prethodno imao četiri promocije u Zagrebu kao i premijeru u Bosni i Hercegovini - u dvorani Hrvatskog doma Herceg Stjepana Kosače u Mostaru. I ondje je, tvrde organizatori, naišao na snažan odjek publike.
'Nastao u produkciji udruge Nanovo rođeni, film donosi autentična i potresna svjedočanstva o stradanju Hrvata u općini Konjic tijekom Domovinskog rata. Poseban naglasak stavljen je na herojsku obranu sela Zaslivlje, Zabrđe i Turija koja su punih godinu dana bila u potpunom okruženju. Uz priče branitelja i civila, film obuhvaća i svjedočanstva zatočenika u logorima kao i poruke oprosta pomirenja i nade, osobito kroz iskustva povratnika.
Film je dio šireg projekta 'Digitalni žrtvoslov hrvatskog naroda u BiH', čiji je cilj očuvati trajni spomen na mučenike i heroje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te izgraditi kulturu sjećanja utemeljenu na istini. Kroz svjedočanstva preživjelih, mještana, branitelja i svećenika fdaje glas onima koji su događaje izravno proživjeli, izgubili najmilije i odlučili svoje iskustvo prenijeti budućim naraštajima', naveli su organizatori.
Prema popisu stanovništva iz 1991., na području općine Konjic živjelo je 11.513 Hrvata (26,23 %), dok ih je prema popisu iz 2013. ostalo 1553, što znači da je broj Hrvata smanjen za gotovo 90 %, uz teške i dugoročne demografske posljedice ratnih zbivanja.
'Jako malo toga je zabilježeno i jako malo toga se zna. Ovi filmovi nisu poziv na osvetu, nego na oprost. Upravo oni koji su osobno pretrpjeli brojna zla pred kamerama su pozvali na molitvu i praštanje', zaključili su producenti filma.
U širem historiografskom i društvenom kontekstu film se dotiče i pitanja percepcije rata u Bosni i Hercegovini u javnom prostoru.
'U hrvatskim medijima često su prevladavale informacije o žrtvama jednog naroda, čime se politika vodstva hrvatskog naroda nastojala prikazati kao isključivo zločinačka. Važno je istaknuti da je Republika Hrvatska tijekom rata zbrinula 500.000 izbjeglica iz BiH, od čega je, prema službenim podacima državnih tijela i UNHCR-a, više od polovice činilo bošnjačko (muslimansko) stanovništvo. Vojni dokumenti Armije RBiH potvrđuju da je napala HVO nakon što se naoružala, dobrim dijelom preko teritorija i područja pod nadzorom HVO-a. Sukobi su započinjali u središnjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini, na prostorima s mješovitim muslimansko-hrvatskim stanovništvom, i u pravilu ondje gdje je Armija RBiH bila vojno nadmoćnija, a potom su se iz središnje Bosne, preko Konjica, proširili prema Hercegovini (operacija Neretva ’93). Premda je međunarodna javnost upoznata sa zločinima počinjenima nad muslimanskim civilima, u velikoj su mjeri zanemareni zločini i etničko čišćenje nad Hrvatima koje je počinila Armija RBiH u Dusini, Gustom Grabu, Busovači, Vitezu, Križančevu Selu, Buhinim Kućama, Uzdolu, Jablanici, Doljanima, Stipića Livadama, Grabovici, Bugojnu, Kaknju, Varešu, Travniku, Miletićima, Maljinama-Bikošima, Konjicu, Trusini, Klisu, Bušćaku, Orlištu i drugim mjestima', poručili su organizatori projekcije.
Zajednica Nanovo rođeni najavljuje nastavak projekta 'Digitalni žrtvoslov hrvatskog naroda u BiH', kojim će se nastaviti dokumentirati stradanja i sudbina hrvatskoga naroda za generacije koje dolaze.
