Jubilejska domoljubna antologija 'Od Jadra do Baške'

Kao što je za ljudsko zdravlje važno redovito kontroliranje tlaka  šećera, kolesterola i urina tako je i za vitalnost i kreativno gabaritiranje jedne nacionalne ili lokalne književnosti potrebno njezino antologiziranje svakih barem desetak godina. Tim kritičkim osvrtom na recentno stvaralaštvo, pogled koji među poetskim vertikalama utvrđuje one koje je vrijeme nagrizlo i potopilo, a koje književne mladice su stasale da su zamirisale obzorjem umijeća književnog čina. Naravno, svaka antologija je osebujni i osobni izbor priređivača, autorsko vaganje efemernoga i vječnoga, prosudba koja nikada neće biti apsolutno prihvaćena i uvijek će biti onih koji će se osjetiti zakinutima, preskočenima ili prešućenima. Svako takvo prosijavanje vrijednosnih dosega ima i svoje tematske generacijska, prostorne i druge filtre, a zanimljivo je da je prohujalo više od dva desetljeća da bi se pojavio novi izbor hrvatske domoljubne poezije.

Zahvaljujemo to hrvatskom pjesniku, skladatelju i umirovljenom časniku Hrvatske vojske  Anti Nadomiru Tadiću Šutri, profesoru koji je u nakladi Kninskog muzeja, Ogranka DHK u Splitu i Ogranka Matice hrvatske u Tomislavgradu objavio Antologiju hrvatskoga rodoljubnog pjeva 'Od Jadra do Baške', a u prigodi dvaju velikih hrvatskih povijesnih jubileja - 1100 godina od krunidbe prvog kralja Tomislava i Prvoga splitskog crkvenog sabora te 950. obljetnice krunjenja posljednjega velikog kralja Dmitra Zvonimira.

'U svom prvom antologiziranju Tadić Sutra, auktor dvanaest samostalnih zbirki stihova u višetisućitnim nakladama, zaokružio je razdoblje od četiri i pol stoljeća rađanja i rasta naše državnosti na čelu s vladarima hrvatske narodne krvi, povijesni krug od doseljenja Hrvata oko 640. godine do glagoljaške Baščanske ploče datirane oko 1100. godine, i paljetkovao je po hrvatskim  povijesnim listinama nepoznatih pisaca, slavnim baštinjenim tekstovima do suvremenih dramoleta, recitala, libreta, poema, lirskih crtica, budnica, rodoljubnih nazdravica, sonetnih vijenaca, haikua i drugih poetskih uradaka u sroku i slobodnom versu.

Poeta je i homo ludens pa se i sastavljač ove patriotske čitanke, koja opseže 350 stranica, s recenzijama sveučilišnih profesora Stipe Botice i Gordana Laco, odlučio u prvom dijelu za 110 pjesama o domaji, knezovima i kralju Tomislavu, a u drugom dijelu za 95 pjesmotvora posvećenih Zvonimiru i ostalim hrvatskim kraljevima, ukupno 205 pjesama, puta deset, i naklada Antologije je 2050 primjeraka. U korištenoj literaturi naveo je 63 izvora, koliko ima i ljeta ove za njega turbulentne godine kada je nenadano teško obolio, zbog čega je i ovaj velebni projekt malo kasnio pa će njegovo javno predstavljanje biti početkom 2026. godine.

Osim domovinskih nazdravica klasika hrvatske književnosti, od Hektorovića, Šenoe, Nazora, Matoša ili Ujevića, u izboru s više od 150 autora našao se i poneki zaboravljeni prošlostoljetni pisac, a među suvremenicima su podjednako i akademici i pučki pjesnici, a dveri ovog crveno-bijelo-plavog pjesničkog cvjetnjaka otvorio je i manje znanim imenima koja jednako ljube dragu nam Lijepu Našu. Nije riječ samo o starim prašnjavim strofama, izbor je i podanašnjen pa je ova lovor-knjiga vrijedna i zbog više od četrdeset prvotisaka, a svaka je pjesma popraćena izvorom, što će olakšati posao nekim budućim antologičarima kada budu mjerili koliko su tog stihovlja k zaboravu otpuhnule bure i oluje ovog sve čudnijeg i nećudljivoga globalizacijskog doba.

Tih prvih 460 opjevanih godina Hrvata na ovim jadranskim obalama i 177 ljeta srednjovjekovnoga hrvatskog kraljevstva bilo je 'gorušičino' zrno iz kojeg je, znakovito, 888 godina nakon 1102. (Pacta conventa), niknula konačno suverena i slobodna Hrvatska. Tadić Šutra je zaokružio svoju ustihovljenu priču o ranoj hrvatskoj državnosti pa, podsjećajući se i Marulove 'plavce nove', predajmo se priređivačevu pozivu - 'neka sretno plovi ova rodoljubna i domoljubna 'Condura Croatica', od Jadra do Baške!' Od hrvatskog Jordana do Krka pa sokolovim letom na Kninsku tvrđavu s lepršavom hrvatskom trobojnicom', poručuje Mladen Vuković, urednik knjige.