Nuncija Lingua predvodio svečano misno slavlje na svetkovinu sv. Klementa mučenika u Makarskoj

Fotogalerija (7)

Svetkovina sv. Klementa mučenika, zaštitnika grada Makarske i nekadašnje Makarske biskupije, proslavljena je u petak, 21. studenoga, euharistijskim slavljem koje je, o tristotoj obljetnici dolaska svečevih relikvija u Makarsku, predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua. U koncelebraciji je bilo tridesetak svećenika predvođenih splitsko-makarskim nadbiskupom i metropolitom Zdenkom Križićem koji je prije početka mise pozdravio okupljene vjernike podsjetivši na povijesnu važnost makarske katedrale i nekadašnje samostalne biskupije. Zatim je nunciju Lingui izrazio dobrodošlicu i zahvalnost za njegov pohod ovako važnom jubileju te ga zamolio da, u ime Božje, počne euharistijsko slavlje.

Nuncij je u propovijedi podsjetio kako Makarska obilježava tristo godina otkako su u njezinu luku stigle relikvije rimskog mučenika, dar pape Benedikta XIII. biskupu Nikoli Bijankoviću. Istaknuo je kako je riječ o mučeniku nepoznatog imena, ali jednakog dostojanstva koje imaju prvi sveci Crkve, jer je i on, poput Lovre, Agneze, Sebastijana i drugih, prolio krv iz ljubavi prema Kristu. Mons. Lingua zatim je prenio predaju prema kojoj je biskup Bijanković, dočekavši ovoga sveca bos i u stavu pokornika, uzviknuo 'Ave sancte, esto nobis propitius et clemens', što znači 'Zdravo, sveče, budi nam naklonjen i blag'. Budući da narod latinski nije razumio, u pamćenju im je ostala samo posljednja riječ clemens, pa su mučenika i počeli nazivati tim imenom. Nuncij je naglasio kako je jedino sigurno da je bio mučenik, a time i istinski clemens, jer je radije žrtvovao vlastiti život nego se odrekao Krista.

Podsjetio je kako današnja liturgijska čitanja govore o mučeništvu kao najvišem svjedočanstvu vjere, ljubavi i nade, osobito u Jubilarnoj godini u kojoj je Crkva pozvana biti hodočasnica nade. U tom je duhu citirao Knjigu Mudrosti koja opisuje pravednike kao one koji su u ruci Božjoj te je istaknuo da mučeništvo nije poraz nego 'najveća ljubav koja se može očitovati', po uzoru na Krista koji na križu moli za svoje mučitelje. Podsjetio je i na Isusov poziv da se ne bojimo onih koji ubijaju tijelo te na riječi svetog Ivana: 'Ovo je pobjeda što pobijedi svijet: vjera naša'.

Zatim je govorio o različitim oblicima mučeništva, naglasivši da kršćanstvo ne poznaje samo mučeništvo krvlju, nego i svakodnevno mučeništvo ljubavi koje se očituje u požrtvovnosti roditelja, vjernosti svećenika i posvećenih osoba te ustrajnosti onih koji čine dobro i kada su neshvaćeni ili ismijani. Istaknuo je i mučeništvo nade koje je Krist sam proživio na križu u trenutku napuštenosti, a koje se ostvaruje u potpunom predanju u Očeve ruke. Govoreći o svetom Klementu kao tihom, skrivenom, ali snažnom svjetioniku vjere, nuncij je rekao da mučenici ostaju sjeme novih kršćana, čak i kada su anonimni i bez poznatog životopisa. Naglasio je duboko značenje clementiae, odnosno kršćanske blagosti, te pojasnio kako je clemens svaki onaj koji snagom nenasilja i dobrote pobjeđuje zlo, noseći u sebi 'razoružavajući mir Uskrsloga'.

Podsjetio je i na riječi pape Franje o nježnosti te na učenje pape Lava XIV. o miru koji proizlazi iz Božje bezuvjetne ljubavi. Istaknuo je kako je trostoljetna pobožnost svetom Klementu dokaz da blagost rađa postojanošću i nadom. Mons. Lingua zaključio je pozivom da se čuva baština predaje i vjere, baš kao što je to prije tristo godina učinio biskup Bijanković kada je zatražio relikvije za novi oltar. Pozvao je vjernike da svaki put, ulazeći u katedralu, mole da ih Gospodin učini sposobnima za blagost i ljubav do kraja.

Na kraju misnoga slavlja, na kojem je liturgijsko pjevanje predvodio katedralni zbor sv. Marka evanđelista pod ravnanjem Marina Turića, obratio se katedralni župnik don Jure Lovrinčević. Najprije je zahvalio Bogu na milosti tristoljetnog jubileja u jubilarnoj godini, podsjetivši kako je vjera ovoga kraja kroz stoljeća opstala zahvaljujući ustrajnosti i predanosti prethodnih naraštaja. Potaknuo je vjernike da se trude prenijeti vjeru budućim generacijama, istaknuvši: 'Čuvati vjeru možemo jedino tako da ju živimo.' Uputio je zahvalu svima koji su pridonijeli organizaciji slavlja, uključujući suradnike župe, zborove, ministrante, gradske službe i svećenike koji su sudjelovali. Zatim je pozdravio bivše makarske župnike don Tomislava Čubelića, don Ivana Sučića i mons. Pavu Banića te kanonika makarskog kaptola preč. Stipu Jerčića. Zahvalu je, na prihvaćanju poziva i na tome što je svojim dolaskom uveličao jubilej, izrazio i apostolskom nunciju, uručivši mu sliku domaćeg umjetnika Klementa Šimića kao trajnu uspomenu na ovu obljetnicu. Na kraju je pozvao vjernike da, u duhu zajedništva, nastave živjeti vjeru i čuvati baštinu sv. Klementa koja u Makarskoj traje već tristo godina.

Prije apostolskoga blagoslova nuncij Lingua je izrazio radost što se nalazi u Makarskoj, a pogotovo jer je na taj način upoznao i sv. Klementa za kojega do ove prigode nije znao. Poručio je kako je ovaj svetac univerzalni svetac koji pokazuje kako svetost nije vezana uz dob, izgled ni društveni položaj te da svatko može dati svoj život iz ljubavi prema Bogu. Istaknuo je i da ovaj svetac može biti posebna utjeha onima koji su izgubili svoje drage, osobito u Domovinskom ratu ili nekim drugim okolnostima poput prometnih nesreća, te završio riječima zahvalnosti svima koji su sudjelovali u proslavi.

Vjernici makarske katedralne župe za ovaj su se važni jubilej spremali velikom devetnicom koja je trajala od veljače ove godine, a vrhunac je imala u središnjoj proslavi za koju se narod pripremao posebnim hodočašćem i trodnevnicom. Devetnica je bila raspoređena na svaki 21. dan u mjesecu te je uključivala misna slavlja, duhovne nagovore, svjedočanstva i tematska predavanja koja su vjernike postupno uvodila u obilježavanje tristoljetnog jubileja i produbljivanje pobožnosti prema sv. Klementu. U tjednu uoči svetkovine održano je gradsko hodočašće pod nazivom '300 godina sa sv. Klementom' na kojem su se hodočasnici zaustavljali na više molitvenih postaja u crkvama i samostanima do katedrale sv. Marka. U trodnevnici se posebno molilo za župu i grad, za bolesnike te je kruna bila svečano otvaranje svečeve rake čime je otpočela svetkovina sv. Klementa.