Odore pok. viceadmirala Zdravka Karduma postaju dio fundusa Pomorskog muzeja

Odore Zdravka Karduma, viceadmirala Hrvatske ratne mornarice, postaju dio fundusa Hrvatskog pomorskog muzeja Split i ulaze u bogatu Zbirku odora, nošnji i opreme, zahvaljujući velikodušnoj donaciji obitelji pok. viceadmirala Karduma i Dalmatinskog kolekcionarskog društva Diokles kojeg predvodi predsjednik Pjero Baranović.

Viceadmiral Zdravko Kardum (Nunić, 25. veljače 1953. - Split, 4. rujna 2023.) bio je zapovjednik Flote HRM-a, treći zapovjednik Hrvatske ratne mornarice i osnivač te prvi zapovjednik Obalne straže RH.

Osnovnu školu završio je u rodnome Nuniću, a nakon završetka srednje Mornaričko-tehničke podoficirske škole u Puli i Divuljama, u aktivnu je vojnu službu u JNA primljen 20. srpnja 1971. godine kao pomorski vodnik, a po završetku Mornaričke vojne akademije u Splitu 1978. godine dobio je čin pomorskog potporučnika. Kao specijalist za protubrodske rakete, u JRM je obnašao brojne zapovjedne dužnosti: zamjenik zapovjednika na brodovima klase Rade Končar, zapovjednik PZO sustava, zamjenik zapovjednika i zapovjednik na fregatama Koni klase (VPBR-32 Koper i VPBR-31 Split). Tijekom službe u JNA-a, u više je navrata odlikovan, a sva su mu odličja, po završetku službe, ostala na VPBR-31 Split. Iako je, kao zapovjednik VPBR-31 Split namjeravao izvući brod iz sastava JRM-a i predati ga na raspolaganje Republici Hrvatskoj, to nažalost nije uspio napraviti te je konačno napustio službu u ljeto 1991. godine i pristupio obrani RH.

Posebno je značajno istaknuti kako je 21. rujna 1991. godine, Kardum imenovan prvim i jedinim zapovjednikom obrane grada Splita u Domovinskom ratu kada je Odlukom predsjednika Kriznog štaba grada Splita Zvonimira Puljića, ustanovljeno Zapovjedništvo obrane grada Splita (općina Split, Solin, Kaštela). Već sljedećega dana, njegovo je imenovanje potvrdio i Gojko Šušak, ministar obrane RH. Ovu dužnost Kardum je obnašao do odlaska JNA-a iz Splita 4. siječnja 1992. godine kada je raspušteno Zapovjedništvo grada Splita. Zdravko Kardum tada prelazi na službu u Hrvatsku ratnu mornaricu.

U Zagrebu je 2000. godine završio Ratnu školu Ban Josip Jelačić. Dužnost zapovjednika HRM-a obnašao je od 31. prosinca 2002. do 19. ožujka 2007. godine. Nakon toga, radio je na osnivanju Obalne straže RH te je od 12. ožujka 2008. do 31. srpnja 2011. godine bio njezinim prvim zapovjednikom. U njegovu mandatu nabavljene su raketne topovnjače Helsinki klase, RTOP-41 Vukovar i RTOP-42 Dubrovnik.

Tijekom službe odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata (1994.), Redom hrvatskog trolista (2003.), Spomenicom domovinske zahvalnosti (2005.) i Redom bana Jelačića (2006.).

Nakon umirovljenja, 1. prosinca 2012. godine, nije se prestao baviti vojnopomorskom strukom. Redovito je pisao stručne i znanstvene članke na tu temu. U razgovorima sa sedmom silom često je isticao važnost i ulogu Splita u obrani grada i cijeloga južnoga dijela Hrvatske te se zalagao da se obrana Splita od agresije JRM-a 15. studenog obilježava na dostojanstven način. Preminuo je nakon kratke i teške bolesti, a za svoje je zasluge postumno nagrađen Nagradom Grada Splita za životno djelo u 2023. godini za doprinos u obrani grada Splita i Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata.

Ovom se prilikom Muzeju daruje čak četiri odore pok. viceadmirala Karduma. Osim svečane ljetne odore, Muzeju je Dalmatinsko kolekcionarsko društvo Diokles darovalo službenu zimsku odora s činom kontraadmirala, službenu zimsku odoru s činom viceadmirala, službenu ljetnu odoru viceadmirala u boji pijeska te brojnu drugu pripadajuću opremu - remenja, oznake, epolete, košulje, cipele i dr.

'Ovom je donacijom Muzej upotpunio muzejski fundus vezan uz osnivanje Hrvatske ratne mornarice i obranu Jadrana u Domovinskome ratu. Odore viceadmirala Karduma na ovaj su se način pridružile odorama hrvatskih admirala koje se već nalaze u muzejskome fundusu, a riječ je odori prvoga i jedinoga stožernoga admirala HRM-a i njezina prvoga zapovjednika Svete Letice te još jednoga admirala i zapovjednika HRM-a, Vida Stipetića. Obogaćivanje muzejskoga fundusa ovakvim značajnim donacijama predstavljaju cilj kojem Muzej teži, a sve u svrhu razvijanja senzibiliteta za hrvatsku pomorsku baštinu, edukaciju posjetitelja o nastanku i važnosti Hrvatske ratne mornarice te istaknutih hrvatskih admirala', poručuju iz Pomorskog muzeja.