POZIV ZAJEDNICE HRVATA: Siniša Vuković u Beogradu predstavlja svoje nove tri knjige

Na poziv Zajednice Hrvata u Beogradu 'Tin Ujević' splitski književnik, publicist i suradnik Dalmatinskog portala Siniša Vuković, ovoga petka (16. studenog) sudjelovat će kao gost u tradicionalnoj kulturnoj večeri što se svake godine u povodu obljetnice Tinove smrti sredinom studenog održava u Beogradu. Vuković će u župskoj dvorani crkve sv. Petra u 18 sati predstaviti svoje nove tri knjige, 'Čakavski pištular I-III', u kojima se nalazi dio poslanica Novoga zavjeta što ih je preveo na bračku čakavštinu (kao dio buduće 'Dalmatinske čakavske Biblije'). 

U istoj prilici održat će i predavanje: 'Biblija ili Sveto pismo od Bartola Kašića preko Vuka S. Karadžića do danas (Biblijski jezični idiomi na našim prostorima)'. Premda postoji nekolicina prijevoda Biblije (ili njezinih dijelova) na hrvatski jezik, prvi put je u Hrvatskoj tekst Svetog pisma objavljen tek 1968., čija se okrugla 50. obljetnica obilježila ove godine. Upravo prijevod Đure Daničića (Stari zavjet) i Vuka Stefanovića Karadžića (Novi zavjet), pretiskavan u brojnim izdanjima, pokušao se nametnuti kao kanon u prostoru hrvatske javne uporabe. Taj je projekt na našim prostorima pokušao zaživjeti posredstvom 'pohrvaćenja' srpskog teksta i transliteracije s ćirilice na latinicu u jezičnim redakcijama Bogoslava Šuleka i Milana Rešetara. 

U ovom beogradskom izlaganju Vuković će prezentirati put i razloge zašto nisu zaživjeli prijevodi Bartola Kašića (1622. – 1637.), Matije Petra Katančića (1831.) i Ivana Matije Škarića (1858. – 1861.), te što je sporno u prijevodu Ivana Ev. Šarića: i onoga hrvatskog objavljenog u vrijeme NDH u Sarajevu (1941. - 1942.), kao i onog popravljenog izdanja kasnije štampanog u Madridu (1959.) desetak godina prije prve hrvatske Biblije u izdanju 'Stvarnosti' (tzv. Zagrebačke Biblije, 1968.), što su je urednički poslali u tisak bibličar fra Bonaventura Duda i književnik Jure Kaštelan.

Budući da je Siniša Vuković kolekcionar Biblija u čijoj se kućnoj biblioteci nalazi više od 220 svezaka sa svih strana svijeta na brojnim jezicima i pismima, te da je na više izložaba (Split, Vukovar, Selca, Bol i Zagreb) predstavljao publici taj fundus pod egidom 'Ekumenizam moj je katekizam', u istoj ovoj svečanosti redatelj i predsjednik Zajednice Hrvata u Beogradu 'Tin Ujević', Stipe Ercegović podrijetlom iz Jesenica pokraj Splita, projicirat će vlastite autorske dokumentarne filmove koji idu ukorak ideji ekumenizma. Prvi je 'Sumpetar - ljubav duha i kamena', a drugi 'Crkva sv. Petra u Sumpetru'. Tko je makar i jednom prošao magistralnom cestom od Splita prema Makarskoj, uza samu prometnicu uočio je neobično arhitektonsko crkveno zdanje u mjestu Sumpetar-Jesenice, što je autora filma i ponukalo napisati sljedeće retke: 'Crkvu sv. Petra u Sumpetru dao je sagraditi tadašnji sumpetarski župnik don Frane Ivanišević. Zanesen idejom jedinstva Katoličke i Pravoslavne crkve, po primjeru biskupa Strossmayera i njegove velebne katedrale u Đakovu, htio je i on ovdje, u Sumpetru, sagraditi crkvu koja bi na sličan način imala biti simbol toga jedinstva. To je htio izraziti time što je katoličku crkvu sv. Petra izgradio s nekim odlikama pravoslavno-bizantskog stila. Na pročelju crkve je portal sa stupovima i polukružnim nadvratnikom, šestokrakom (židovsko-jevrejskom) kamenom zvijezdom u okruglom prozoru i dva mala zvonika s kupolom u bizantskom stilu, na uglovima.'

Ovo je prvi u nizu zamišljenih projekata kojima će se povezati Dalmatinci iz Dalmacije s Dalmatincima u Beogradu i tamošnjim Hrvatima općenito.