Javna vatrogasna postrojba Grada Drniša osnovana je 1994. godine u Unešiću, dok je Drniš još bio okupiran. Tada je postrojba djelovala u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova kao vatrogasna ispostava Drniš, sve do 2000. godine. Preustrojem vatrogastva 2000. godine postrojbu preuzima Grad Drniš kao osnivač...
'Javna vatrogasna postrojba Drniš broji 22 operativna vatrogasca raspoređena u četiri smjene, uključujući i zapovjednika', kaže nam Jure Džaja, zapovjednik JVP-a.
Djeluju na području Drniša i tri susjedne općine, odnosno na površini 850 km2.
'Na području susjednih općina Unešić, Ružić i Promina, JVP Drniš intervenira bilo kroz ispomoć lokalnim DVD-ovima kod intervencija požara otvorenog prostora ili intervencija u prometnim nezgodama i požara objekata u kojima djelujemo samostalno', kaže nam Džaja.
'Osim našeg JVP-a, na području Drniša djeluje i DVD Drniš koji nam za vrijeme protupožarne sezone pruža veliku pomoć u ljudstvu i tehnici, budući da oni zapošljavaju sezonske vatrogasce. Ta brojka varira iz godine u godinu jer sve više opada interes mladih za vatrogastvom. Tako smo prošlu godinu imali na raspolaganju 14 sezonskih vatrogasaca, dok se za ovu godinu nadamo brojci od barem 10. Vatrogasna postrojba nema drugih zaposlenika tako da sve administrativno računovodstvene poslove obavljamo sami', dodaje.
Javna vatrogasna postrojba posjeduje devet vatrogasnih vozila razne namjene. Sukladno Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava, postrojbi nedostaju vozilo za spašavanje s visina i gašenje autoljestva i autocisterna.
'Godišnje JVP Drniš ima od 200 do 300 intervencija, od čega najveći broj otpada na požare otvorenog prostora. Ta brojka varira iz godine u godinu, ovisno o vremenskim prilikama', pojašnjava zapovjednik.
Prisjetio se i najteže intervencije koju su imali.
'Najgori požar na našem području bio je kada je gorjela planina Promina 2017. godine. Požar je zahvatio veliku površinu i u gašenju su osim vatrogasaca s područja Šibensko-kninske županije, sudjelovale i vatrogasne snage iz Brodsko-posavske, Karlovačke, Ličko-senjske i Zagrebačke županije, kao i Grada Zagreba te Hrvatska vojska', priča nam Džaja.
Otkrio nam je i koji zadaci su im najzahtjevniji.
'Najzahtjevnije je spašavati ljude u prometnim nezgodama jer nikada ne znamo što nas tamo točno čeka, kolike su ozljede i u kakvom su stanju vozila iz kojih ih trebamo izvlačiti, ima li unesrećene djece...', kaže.
Najveći broj njihovih intervencija odnosi se na požare otvorenog prostora u ljetnom periodu, a s obzirom na broj vatrogasaca kojima raspolažu, veliku površinu i samu konfiguraciju terena, potrebno je izdržati žestoki tempo u tom periodu.
Bude i poslova koji nemaju veze s gašenjem vatre...
'Za svašta nas ljudi zovu, primjerice da izbavimo magarca iz bunara, janje i odbačene pse iz jama ili da uhvatimo zavučenu zmiju', prisjeća se zapovjednik.
Dotakli smo se i problema s kojima se susreću u vatrogastvu.
'Najveći problem vatrogastva su financije. Plaće vatrogasaca su dosta male te se nadamo da će se donošenjem novog Pravilnika o koeficijentima profesionalnih vatrogasaca to stanje popraviti. Osim toga, nedostaje nam sredstava za nabavku nove opreme, kao i za održavanje postojeće. Stoga kroz svakodnevne aktivnosti u postrojbi nastojimo, koliko je to moguće, sami održavati opremu i otkloniti nedostatke
Također, nakon Domovinskog rata na našem području je ostalo dosta zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava što nam predstavlja problem i veliku opasnost prilikom intervencija', rekao je.
Za kraj nam je otkrio što to čini dobrog vatrogasca.
'Većini vatrogasaca taj poziv je bio dječački san. To je ljubav s kojom se čovjek rodi i smatram da bez te ljubavi i entuzijazma nije moguće biti vatrogasac. Čast i privilegija je dati dio sebe za opći interes zajednice, pomoći drugima u nevolji. Svi koji žive ovaj posao sigurno znaju za onaj osjećaj kada si nekome nakon dobro odrađene intervencije pomogao, taj osjećaj se ne može kupiti novcem', zaključio je zapovjednik.