Motiv pohlepe provlačio se kroz čitav niz filmova, još od antologijskih ostvarenja kao što su 'Blago Sierra Madre' Johna Hustona, odnosno 'Dobar, loš, zao' Sergija Leonea preko neizostavnog Gordona Gekka u 'Wall Streetu' Olivera Stonea, zatim 'Kola sreće' Johna Landisa pa sve do 'Bit će krvi' Paula Thomasa Andersona. O pohlepi kao pokretačkoj snazi kapitalizma imao je što reći i Martin Scorsese u 'Vuku s Wall Streeta', a temama gramzivosti, beskrupuloznosti i nezasitnosti vjerojatno najznačajniji živući američki redatelj vratio se u svom najnovijem uratku naslovljenom 'Ubojice cvjetnog mjeseca'.
Temeljen na istoimenoj knjizi Davida Granna, 'Killers of the Flower Moon' bavi se serijskim ubojstvima Osage Indijanaca u Oklahomi početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća. Budući da je na njihovim posjedima pronađena nafta, Osage su u to vrijeme bili najbogatiji Amerikanci. Bjelački rančeri i lokalni moćnici su ih, naravno, počeli likvidirati na prilično podmukle načine.
Prvi put ispred kamere spojivši svoja dva 'kućna' glumca - Roberta De Nira i Leonarda Di Caprija - Scorsese je režirao troipolsatni film epskog zamaha koji je svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem festivalu u Cannesu, doduše izvan konkurencije, gdje je ispraćen desetominutnim ovacijama.
Srce i duša filma, međutim, nisu De Niro i Di Caprio niti Scorsese i njegova stalna montažerka Thelma Schoonmaker, već fenomenalna Lily Gladstone u ulozi Indijanke Mollie.
Premda ne sadrže dramski naboj i prštavost 'Dobrih momaka' i 'Casina', kao ni sirovu energiju i manijakalnost 'Taksista' i 'Razjarenog bika', ali ni emotivnu tenzičnost 'Doba nevinosti', 'Ubojice cvjetnog mjeseca' nesumnjivo su dobar film koji unutar Scorseseove veličanstvene filmografije nipošto ne predstavlja dragulj u kruni kralja, ali sasvim sigurno zaslužuje preporuke. Što je više nego pohvalno za filmaša koji je zagazio u deveto desetljeće života.
Naposljetku, Scorseseov recentni film samo je na prvi pogled povijesni ep o mračnoj i krvavoj američkoj prošlosti, odnosno grijesima rađajućeg američkog kapitalizma i kulturi nasilja. 'Ubojice cvjetnog mjeseca' su naprosto Amerika jučer, danas i sutra.