SPLITSKA UDRUGA U LEIPZIGU 'Želimo pokrenuti izgradnju drugačijeg brendiranja grada'

Počeo je još jedan lajpciški festival knjiga. Službeno, to je bio i ostao - sajam, ali već godinama boje mu pristaje naziv festival, zbog svoje posvećenosti autorima i autoricama i njihovim predstavljanjima.

I evo… par godina nakon osnivanja, udruga SpLitera zastupljena je na najznačajnijem europskom knjižnom festivalu. Meni osobno, nakon devet godina to znači povratak na najdraže mjesto susreta literatura, jer tu sam kao organizator i gost proveo prethodnih osam ili devet, ne sjećam se. Tada s velikim nacionalnim i međunarodnim nastupima, sada sa skromnijim, ali važnijim predstavljanjem. 

Važnijim zato što smo tu da predstavimo Split i splitsku scenu, važnijim i zato što smo neovisni i nevezani za velike međunarodne grupacije koje su u međuvremenu 'pojele' čak i sve nacionalne nastupe koje navodno zastupaju. 

A zašto mi je najdraži? U istim sam ulogama (ili organizator ili gost), niz godina bio dio frankfurtskog sajma, pa onih u Beču, Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Beogradu, Tirani i Sofiji, ali samo sam u Leipzigu osjećao kako cijeli grad diše u ritmu književnosti koji pulsira sa sajma. Onaj slogan 'Leipzig liest' (Leipzig čita) nije samo farsa, nego konkretni koncept u kojem za vrijeme sajamskih dana na desetine gradskih lokacija, kafića, teatara, kina, muzeja i raznih dvorana otvaraju svoja vrata književnim predstavljanjima, pa u večernjim satima možete naići na primjer na nigerijsku autoricu koja čita iz svoje knjige u nekom kafiću, preko puta albanski pjesnik predstavlja svoju zbirku poezije prevedene na njemački, a u publici sjede Nijemci, Albanci, Česi, Koreanci… Razmjena svih tih kultura gradi nadu u bolje sutra.

Zbog toga je i naša (SpLitera) 'misija' ovdje pokazati što više od onoga što Split danas ima. Ne toliko da privučemo brojne turiste, jer to nećemo uraditi, ali odškrinut ćemo vrata nekim novim suradnjama na polju suvremene kulture (literature), želimo pokretati izgradnju drugačijeg brendiranja Splita, različitog od onoga da smo samo party destinacija za turiste koji ni ne znaju gdje su bili, ali i brendiranja grada koji je i poslije Rima i Dioklecijana znao nešto stvoriti, nešto što će u budućnosti biti baština. Suvremena umjetnost i kultura, a među njima i literatura, važan su dio kulturnog turizma i ne smiju biti zanemareni ako želimo doći do kvalitetnih prijatelja našeg grada, bilo da su obični turisti, bilo da su znanstvenici ili umjetnici koji će pronaći svoje načine za nova obogaćivanja znanosti i umjetnosti.

Na ovom mjestu moram pohvaliti razumijevanje i spremnost splitske gradske uprave da pomogne i potakne naš projekt u Leipzigu. Bez prepoznavanja i sluha za ovakve 'male', ali značajne korake, oni se ne bi dogodili i propustila bi se još jedna mogućnost za pomak. A pomak nam treba. 

Dakle, tu smo. Na mjestu gdje sve vrvi od zanimanja za knjigu, autore, jezike, književnost i projekte. Tu smo na mjestu kroz koje u tri sajamska dana prođe oko 200.000 posjetitelja koji se u kolonama probijaju kroz štandove pet impozantnih hala, spremnih da prihvate sve koji nude i traže nešto u vezi književnosti. Zauzeli smo svoju poziciju, na zajedničkom štandu s našim partnerima iz Crne Gore - izdavačkom kućom i književnim portalom Fokalizator. Okruženi smo malenim izlagačkim prostorima susjednih zemalja okupljenih pod mrežom Traduki, velikim nacionalnim štandovima Rumunjske, Slovenije, Ukrajine, Francuske i Nizozemske koja je ove godine 'zemlja u fokusu', ali i tisućama mladih i starih prolaznika, stotinama autora i autorica, desetinama važnih i manje važnih izdavača, voditelja velikih kulturnih fondacija i međunarodnih organizacija. 

U četvrtak je, u sklopu ceremonije otvaranja sajma, njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier obilazio hale i nakratko se zadržavao pored izlagačkih štandova, pružajući na taj način podršku ideji ovog sajma i dajući mu na važnosti. 

G. Steinmeier bio je već naš gost u Splitu u sklopu svog posjeta Hrvatskoj, kada su mu na ručku u Galeriji Meštrović neki domaći pisci u dugačkom razgovoru i druženju predstavljali Split i stanje na domaćoj sceni. Ugodnih razgovora i spoznaja koje je tada imao,  njemački se predsjednik sigurno sjeća… A baš takvi susreti, kao i oni na nižim razinama od državničkih i protokolarnih, važni su nam u građenju bolje slike Splita.

Osim nas iz udruge SpLitera, tu su još i…, ali o njima ću vam pričati sutra, samo na Dalmatinskom portalu.