U Titovoj vili od 160 mil. eura piće je teklo u potocima, dovodile su se žene. Spasit će je EU fondovi

Za najvećeg sina Jugoslavije, Josipa Broza Tita, država je od Vardara pa do Triglava sagradila ili njegovu istančanom ukusu za luksuz prilagodila više desetaka rezidencija.

Različiti izvori navode da ih je barem trideset, četrdeset, a neslužbeni naziv Vile Izvor na Plitvičkim jezerima, 'Vila 99', sugerira da je to njezin redni broj.

Gradili su je poratni zatvorenici, osuđenici, pa kola i priča da je neslužbeni naziv potekao od broja preminulih na ovoj gradnji, što je ipak malo teže vjerovati, prenose 24 sata.

Nije riječ o piramidi da bi toliko, 99 graditelja, pomrlo na ovom projektu, ma opet, tko će ga znati, štošta je oko 'najvećeg sina Jugoslavije' obavijeno velom tajne.

Vila Izvor građena je između 1948. i 1953., tri kilometra iznad velikog plitvičkog slapa, u brdima, na više od 6000 četvornih metara.

U nju je uloženo, navodno, gotovo 160 milijuna današnjih eura, bio je to neviđen luksuz, umjesto kojeg se mogao sagraditi i kakav autoput. Samo najbolje za Josipa Broza, koji je ovamo svratio ne više od pet puta, zadnji put 1976. godine, četiri prije svoje smrti. Lovci su za njega ulovili medvjedića, brižno ga čuvali i tovili pet, šest godina, a onda Titu poklonili odstrel s čeke.

Nije se nešto načekao, medo je bio toliko pripitomljen i navikao na ljude, da je odstrel bio lakši od ičeg, ali opet, usreći valjda čovjeka, državnika. No dobro je ova vila i prošla, ima ih po bivšoj Jugoslaviji u koje je Tito navodno svratio samo jednom, tek na ručak.

Gradilo se uzduž i poprijeko Jugoslavije za njega, nije čovjek svuda stizao ni prespavati, no najtužnija od svega ipak je činjenica da je sav taj luksuz danas devastirano ruglo.

Spektakularna Vila Izvor devastirana je tijekom i nakon Domovinskog rata te od tada stoji u takvom stanju. Super moderan objekt, arhitektonski biser u kojemu se bančilo od jutra do mraka, ogoljen je do kosti, dugo tu već nema ničega što se može uzeti.

Svaka bi bivša Titova vila mogla služiti elitnom turizmu, znanosti, bilo čemu, no dopustilo se njihovo propadanje.

Ovu je 2018. godine država dala na upravljanje Nacionalnom parku Plitvička jezera i od tada se govori da će vila postati znanstveno-istraživački centar.

- U lošem je stanju, nažalost, trebat će vremena, a pogotovo novca da je se dovede u red. Nije toliko loše da se krov urušava, ali nije ni daleko od toga -  kaže glasnogovornik Nacionalnog parka Ognjen Borčić. Potomak je četvrte generacije ovdje, na tom tlu, zna što govori. 

Točno je, kaže Borčić, da se kamen za gradnju vile dovozio s Medvednice, da su gradili zatvorenici poraća, da su, jednako tako, za sustav tad nepoćudni mještani pokoji dan morali provesti i u stanici milicije dok je Tito bio u njihovu susjedstvu.

Ali nije točna, dodaje, priča da je podzemlje vile premreženo nekakvim tunelima koji vode do tajnog helidroma. Ima, kaže, tek kraći tunel za izlaz u nuždi. Vilu su projektirali hrvatski arhitekti Zvonimir Marohnić i Rikard Marasović.

Marohnić je, primjerice, autor Imunološkog zavoda u Zagrebu, kao i raznih zagrebačkih poslovnih zgrada i vila, dok je Marasovićevo remek-djelo Dječje pomorsko lječilište u Krvavici podno Biokova.

Smještena u šumi, na izvoru potoka Plitvica, građena od kamena i drveta, Vila Izvor je bila skupo luksuzno sklonište za rukovodeće hedoniste. Koliko je posluge ovdje radilo, nije poznato, no bila je prvoklasna, a sve su Titove vile navodno zapošljavale više od 2000 ljudi. Stariji mještani svjedoče da je piće ovdje teklo u potocima, dovodilo se žene, ne službene, dakako.

No kad je dolazio Tito, bilo je, priča se, ipak nekako tiše, pristojnije, iz 'kuće' se nije puno izlazilo. Nitko tu, međutim, i dalje ne voli pričati previše, 'diskrecija' je ostala zapisana u kostima. U desnom krilu vila je imala dvadesetak apartmana za elitne goste koji su, osim u putenim užicima, pobjeđivali i u lovu. Lijevo krilo su bile Titove odaje, s liftom.

Na raspolaganju su im bili i kino te plesna dvorana te kuglana, a interijer od mramora i najskupljeg drveta probranim je gostima trebao pokazati Titov ukus i moć. Nakon njegove smrti dekadentnih zabava ovdje više nije bilo, a u ratu i poraću objekt je toliko opustošen da se sjekirama pokušalo izbiti čak i mramorne stube.

Nekim čudom, ostale su tek zavjese na prozorima, neke, kao i pseća kućica na dvorištu. Jednoga dana Titovu bi elitu i njihove neumorne zabave ovdje trebao zamijeniti predani istraživački rad znanstvenika. 

Vila Izvor bit će znanstveno-istraživački centar za proučavanje klimatskih promjena i fenomena krša, najavljuje Tomislav Kovačević, ravnatelj NP-a Plitvička jezera.

U tijeku je izrada projektne dokumentacije, za što je angažirano nekoliko fakulteta u Hrvatskoj.

Kad projekt za oko godinu dana bude završen, aplicirat će ga se za neki od fondova EU.

Dok projektni zadatak ne bude gotov, kaže, teško je govoriti o potencijalnim troškovima. Pouzdano se zna da ništa unutar i oko Vile Izvor neće biti komercijalizirano. Nikakve kockarnice, elitni smještaj ili slično ne dolazi u obzir, naglašavaju. 

U pitanju je spomenik kulture i teško je vjerovati da će sve biti završeno tako skoro.

Ne niču objekti u Hrvatskoj više kao onda, poput gljiva poslije kiše. Pitamo, usput, hoće li se možda kakav sobičak posvetiti Josipu Brozu, tek toliko, da zagolica maštu stranih turista, kojima bi to sigurno bila atrakcija.

Malo je vjerojatno da će do toga doći, kroz smijeh će i vrlo diplomatski glasnogovornik Nacionalnog parka. 

Prava šteta, Amerikanci bi to odavno stavili u turistički pogon, gosti bi učas bukirali svaku Titovu rezidenciju u Hrvatskoj i šire. Jutrom se pogledati u ogledalo najvećeg jugoslavenskog sina - turistički neprocjenjivo.

Unovčiti sjećanje na socijalizam, čije smo tvornice i mnoge druge objekte upropastili, nije nam nikad palo napamet, kao recimo Mađarima. Stranci tamo u redovima, na žegi i hladnoći, satima čekaju ne bi li vidjeli nešto od komunizma, u kojemu mi novac još nismo namirisali. Brine nas ideologija, dok imovina - trune. 

Vila Kumrovec, sagrađena 1947. 

Projektirao ju je Branko Bon, jedan od najdražih Titovih arhitekata, i to kao hotel. Naknadno je, 1962., dodatno prilagođena Titovim potrebama, a za oči javnosti, gotovo netaknuta, otvorena je 2015.

Titove vile na Brijunima 1953.-1955. 

U njima je Josip Broz provodio od četiri do šest mjeseci godišnje, ugošćujući tamo i velike druge državnike, glumce, zvijezde... U Vili Vanga su donošene najvažnije uloge i smještani najvažniji Titovi suvremenici.

Vila Dalmacija, Split, 1914. 

Građena kao ljetnikovac bogate češke obitelji, vila je zapela za oko Josipu Brozu za posjeta Splitu te ju je 1947. dao urediti za sebe. Tuđman, Milošević i Izetbegović ovdje su se prvi put sastali, 1991. godine.

Vila Kupari, Kupari, 1966.

Riječ je o većoj i manjoj vili, također lijepoj modernističkoj arhitekturi sarajevskog arhitekta Davida Fincija. Mladi arhitekt je zahvaljujući tome osvojio školarinu u New Yorku, otisnuo se tamo i nije se vratio.

Vila Zagorje, Zagreb 1965.

Djelo Vjenceslava Richtera, Kazimira Ostrogovića i Drage Iblera, vila je bila glavno Brozovo zagrebačko boravište. Danas je to radno mjesto hrvatskih predsjednika, renovirano 1990. godine.

Vila Dunavka, Ilok

Pripadala je grofovskoj obitelji Eltz, a Titu se kao vinoljupcu nije svidjela samo zbog svojih vinograda, nego je kao rezidencija odabrana i simbolično, zbog blizine Srbije. Ovdje se Tito vjenčao s Jovankom 1952.