Večeri dokumentarnog filma u Cineplexx City Centeru one

Muzej Domovinskog rata u Splitu petu godinu za redom poziva na manifestaciju Večeri dokumentarnog filma u kinu Cineplexx City Center one Split, 13. i 14. 11. 2025. godine, s početkom u 18.00 sati.

Raspored projekcija pogledajte u nastavku:

Četvrtak, 13. 11. 2025.

18.00 - Magistrala ratnog zločina - Loor Knin

Redateljica i scenaristica: Gordana Pintarić / Republika Hrvatska / 2025. / ′123

Autor serijala: Ivan Turudić

Produkcija: Hrvatski domoljubni film

Producent: Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije

Dokumentarni film 'Magistrala ratnog zločina – Logor Knin' iznosi autentična svjedočanstva zatočenih hrvatskih branitelja i civila, uznika srpskog koncentracijskog logora na području privremeno okupiranog grada Knina. Prostori u kojim su zatvarani, mučeni i ubijani hrvatski branitelji i civili su bili na više lokacija u gradu: 'Stara bolnica Knin', 'Vojarna-Južni logor', 'Tvrđava Knin', 'Milicijska stanica', 'Golubić' (vježbalište za specijalce koje vodi presuđeni ratni zločinac Dragan Vasiljković-kapetan Dragan) i to u nehumanim, nehigijenskim uvjetima bilo je smješteno na desetke ratnih zarobljenika (branitelja, civila, žene, starci i djeca) koji su spavali na podu, daskama, prljavim madraci bez mogućnosti prirodnog položaja za spavanje. Zarobljenici su bili često izvođeni na ispitivanja, u posebne prostorije gdje su se provodile torture zlostavljanja i ubijanja. 

Kroz arhivsku građu, izjave preživjelih svjedoka i povjesničare Memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata, opisani su osuđeni ratni zločinci koji su provodili velikosrpsku politiku stvaranja velike Srbije na privremeno okupiranom teritoriju Republike Hrvatske, Ratko Mladić, Mile Martić, Milan Babić kao i oni koji su nedostupni Hrvatskom pravosuđu: 'Mirotvorac'-Savo Štrbac, a koje skriva Srbija te se jedan dio zločinaca skriva širom svijeta. Svjedoci iznose do sada nedovoljno poznate okolnosti i podatke o likvidiranim zarobljenicima u logoru Knin, te njihovim zlostavljačima koji su procesuirani ali su nedostupni Republici Hrvatskoj. Više logoraša je zarobljeno i ubijeno, dok su svi logoraši prošli psihofizička mučenja. Isto tako u filmu su obuhvaćeni logoraši, HOS-ovci, zarobljeni na područja Herceg Bosne i odvedeni u logore u gradu Kninu. U filmu sa svojim izjavama aktivno sudjeluju i ovlašteni pregovarači Republike Hrvatske koji su bili primorani pregovarati s teroristima, četnicima i tzv. JNA oko organizacije razmjena. 

Film opisuje i grad Knin uoči velikosrpske agresije kao i period tijekom okupacije grada od terorističkih skupina zadojenih velikosrpskom politikom, s ciljem stvaranja velike Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem, predvođenih tzv. JNA, Službom državne bezbednosti Srbije, vođene Jovicom Stanišićem i njegovim zločincem iz sjene Frankom Simatovićem zvanim 'Frenki', ali isto tako poticanim i vođenim od strane Jovana Raškovića osnivača Srpske demokratske stranke, člana SANU-a i uz aktivno sudjelovanje i poticanje Srpske pravoslavne crkve. Dokumentarni film kroz vjerodostojne izjave preživjelih svjedoka, kao i kroz arhivsku građu obuhvatio je vrijeme i događaje od 1991. godine do 1995. godine.

PETAK 14. 11. 2025.

18.00 - Zora nad Mostarom

Režiser i scenarist: Zdenko Jurilj/ Bosna i Hercegovina/ 2025. / '72

Producent: Tomislav Bubalo

Montažer: Tomislav Topić

Direktor fotografije: Antoni Ćorić

Produkcija: KADAR d.o.o.

Kroz izjave bivših zapovjednika postrojbi HVO-a, vojnika-sudionika same akcije, povjesničara i vojnih analitičara, po prvi put će široj javnosti biti predstavljeni zanimljivi detalji koji su doveli do okupacije zapadne Hercegovine, te oslobođenja grada Mostara i doline Neretve od srbo-četničkih okupatora. Ti su okupatori u Hercegovini boravili od rujna 1991. godine sve do 11. lipnja 1992. godine.

Svjedočanstva sudionika akcije u filmu su ukomponirana s autentičnim arhivskim materijalima, iz kojih je razvidno što se događalo na prostoru ne samo Hercegovine, već i Hrvatske u ratnim devedesetima. Uz živa svjedočanstva i snimke bitaka na terenu, autori filma su uključili i komunikaciju koja se tada odvijala između srpskih zapovjednika i vojnika, čime filmu daju dodatnu dubinu i autentičnost. To omogućava gledatelju da osjeti dramatičnost tih ratnih trenutaka.

Film ne prikazuje samo činjenice i slike ratnih zbivanja, već daje glas onima koji su bili najbliži tim događanjima, donoseći složenost ljudskih emocija, strahova i odlučnosti u borbi za opstanak.

19.30 Njezina strana priče - Dalmacija 

Scenarist: Borna Marinić/ Republika Hrvatska/ 2025. / ’51:23

Režiser: Davor Šarić

Montažer: Matej Sabo Matičević

Urednik: Vladimir Brnardić

Produkcija: Mundomilija d.o.o. za HRT

Na početku Domovinskog rata pet mladih žena napustilo je svoje domove i otišlo u vojsku sanjajući slobodnu Hrvatsku, a dobile su mnogo više. Kao hrvatske vojnikinje spašavale su živote, borile se za niz brda i mjesta, teško stradavale, oslobađale Knin, ali se i ženile i rađale djecu. Djevojkama koje su postale ratnice njihova 4. gardijska brigada postala je više od obitelji, postala je svetinja koja ih i danas veže.

Povezao ih je i ovaj film. Korneliju Knežević, Semru Šiljak i Snježanu Orlić susrećemo na otoku Visu. Snježana ondje živi u kući koju je obnovila vlastitim rukama uz pomoć supruga Gorana kojeg je upoznala u vojsci. Život u Splitu zamijenili su za mirniji Vis na kojem ne miruju. Kupili su džip kojim otkrivaju unutrašnjost otoka, a imaju i brod kojim obilaze prekrasne plaže koje krije taj otok. Semra ondje sezonski radi u jednom restoranu već četiri godine, a Kornelija koja umirovljeničke dane koristi za putovanja stigla im je u posjet.

Anamaria Sablić iz Splita pak bježi u Liku gdje je s Marinkom, nekad suborcem, a danas suprugom podigla vikendicu. Iris Čović Dević ne bježi nikud već se na splitskom Žnjanu privikava na život domaćice nakon uspješne poslovne karijere. Ipak bijeg joj nije stran pojam, a onaj najdraži bio je kada je pobjegla u operaciju Oluja u kojoj je spasila jedan mladi život.