VELO MISTO, SVE NAS JE MANJE: U legendu odlaze likovi koje smo voljeli

Velo misto je bilo i ostalo najautentičnija kronika grada Splita, ma koliko bilo kritizirano, pa čak i omalovažavano. Ili, naprosto, dovođeno pod znak upitnika, baš kao i njen potpisnik Miljenko Smoje. No, teško će i oponenti ovog reportera moći zanijekati činjenicu da je riječ o najboljem, rekli bismo i nenadmašnom 'peru' koje je obilježilo grad pod Marjanom u prošlom stoljeću. Uostalom, barem do danas ni splitsko novinarstvo ni književna riječ nisu dali dostojnog nasljednika ovog velikana, unatoč egzistenciji nekolicine nikad dokazanih 'copycata'.

Serija je premijerno prikazana u mreži JRT-a (Jugoslavenska radio televizija) sad već davne 1980. godine, a njeni su likovi doslovce 'zakoračili' u legendu. U tolikoj mjeri da su zapravo nadrasli i osobnosti samih glumaca, pa ćemo i dan-danas Borisa Dvornika identificirati imenom Meštar, Špira Guberinu Strikan, Ivu Gregurevića Netjak..., pa makar je riječ o umjetnicima koji su iza sebe ostavili cijelu galeriju briljantnih uloga u svojim bogatim karijerama.

Velo misto je 'presjeklo' Split u relativno kratkom razdoblju od 1910. do 1948. godine, ali upravo je to bila najburnija sekvenca njegove novije povijesti, od 'stare kurbetine Auštrije', preko velikosrpske monarhije, njemačke i talijanske fašističke čizme, ustaškog režima, do Titove diktature.

Kroz sva ta, uglavnom, mučna vremena, pokazat će se, onda, ali i kasnije, da 'samo Hajduk živi vječno', kao simbol grada. No, jednakim intenzitetom zaživjela su u kolektivnoj memoriji i lica glavnih protagonista nezaboravne serije koja je imala 14 nastavaka. Sam autor Smoje je svoj 'potpis' ostavio za sva vremena, ne samo ovom serijom, nego li (još više) Malim mistom. A baš kao što se danas može konstatirati da više nema Splita iz Smojinih 'štorija', tako, nažalost, važi i činjenica da nas je napustio, u fizičkom smislu, velik broj glumaca iz ove serije.

Jedan od njih je naš Meštar. Prilično je nezahvalno pisati o Borisu Dvorniku, jer je bilo koji atribut premalen i jadan u odnosu na njegovu veličinu. I zato je potpisniku najlakše 'ukrasti' rečenicu gospođe Lepe Smoje, koja je kazala da kad bi Split imao jedno lice, to bi bilo lice Borisa Dvornika. I kad bi Split imao jedan glas, bio bi to glas Borisa Dvornika. Njegova 'Neću politiku u svoju butigu' postala je svakodnevna poštapalica, a slično važi i za riječi Pokisloga ('Ima puno lipih stvari, samo ih ne smin reć...')

Zdravka Krstulović je sa svojom Violetom 'izjednačila' legendarnu ulogu Anđe iz Malog mista. Veći dio karijere provela je u splitskom HNK-u, preminula je 2003. godine u Varaždinu, nakon što joj je četiri godine ranije dijagnosticirana Alzheimerova bolest. 

Nedavno je preminuo Mustafa Nadarević, rođeni Banjalučanin, koji je svoju veličinu dokazao glumeći jednako autentično likove iz svog zavičaja, poput 'Oca na službenom putu', baš kao i fetivog Splićanina Duju, oca Hajduka, oživjevši u jednom liku Fabjana i Luke Kaliterne.

Špiro Guberina je jedan od onih likova iz 'Velog mista' koji bi valjda zaradili sve moguće Oscare da su ovi iz američke Akademije imali priliku vidjeti to čudo, kako se od 'brabonjaka i kartušine sa Pjace od fruti' može napraviti – monument splitskom škovacinu. Danas preminuli glumac iz Šibenika, Strikana je držao jednom od svojih uloga karijere, mnogi ga pamte i po 'Divcu' iz 'Prosjaka i sinova'... On sam je isticao i uloge u dječjim serijama, kao u legendarnom 'Jelenku'...

Mladen Barbarić je, ne samo u 'Velom mistu', nego i stvarnom životu, specifičan lik. Ovaj Žrnovčanin se proslavio kao Pegula, ali - iz mnogih razloga, poglavito privatne naravi – to je bio i ostao jedini njegov izlet u kategoriju 'celebritya'.  

Milan Štrljić 'morao' se prihvatiti uloge Tonča, jednog od rijetkih 'negativaca' u seriji, oficira kraljeve vojske koji je zbog karijere žrtvovao prijateljstvo sa svojom 'klapom' iz mladosti. U stvarnom životu, Štrljić je napravio nekako 'obrnut' salto, te se nakon niza uspješnica iz svoje BG-biografije, vratio doma pred vihorom rata, a bio je i intendant splitskog HNK-a.

Mira Furlan, Štrljićeva grintava Kate, doživjela je posve drugačiju sudbinu. Ovu 'grezu', ali i plemenitu Varošanku iz Velog mista je njen Zagreb odbacio, ponizio, da ne kažemo – izgnao u vrijeme kad je bila 'nepoćudna'. Otada živi u Americi, gdje je stekla afirmaciju i reputaciju, naročito ulogom u naučnofantastičnoj seriji 'Babylon 5'.

Za prerano preminulog Ivu Gregurevića se može reći da mu je Netjak bio zaista poput odskočne daske prema vrhu ljestvice top hrvatskih glumaca. Jer, nakon što se predstavio kao 'Vlaj od kolina' u Smojinoj seriji, ovaj je Posavac postao praktički nezaobilazan lik u svim poznatijim filmovima i serijama.

Aljošu Vuškovića, našeg Splićanina je... Ferata života odvela u Beograd, gdje je nastavio izuzetnu glumačku karijeru, te glumio u brojnim filmovima. Popis njegovih filmskih nastupa je duži i od ovoga teksta... Kod nas je više znan kao doktor Ivo Lukšić (Dvornikov sin) iz 'Boljeg života'.

Vlasta Knezović je, slično kao i Guberina, svoje epohalne epizode imala u Velom mistu, kao Marijeta, te 'Prosjacima' u fenomenalnoj ulozi Vrtirepke. Uglješa Kojadinović, ili Profešur, ostao je u povijesti Splita upamćen rečenicom 'Upali ste ko hajduci'... Bio je vrsni, 'karakterni' zagrebački glumac, rodom iz Bosne, preminuo je mlad, sa 46. ljeta u životnom kalendaru 1982. godine. Ali u kratkom životnom vijeku ostavio je iza sebe sjajne uloge, ne samo u Velom mistu, nego i kao Ilustrisimus 'U registraturi' ili pak 'Dektiva' u 'Prosjacima...'

Mlad je nažalost preminuo i 'Pitur', Ratko Buljan, Runovićanin kojeg se sjećamo i kao nastavnika iz 'Vlaka u snijegu'. On je umro u 46. godini života, 1989. godine u Zagrebu.

Za mnoge 'fetive' Splićane, najupečatljivije uloge u Velom mistu postigle su, samo naizgled, manje bitne role. Poput Josipa Gende, Dujinog oca, koji je oživio lik staroga splitskog težaka. Genda je, uostalom, bio dugogodišnja ikona splitskog HNK-a, preminuo je u rujnu 2006. godine.

Našeg Varošanina je također briljantno predstavio još jedan genij hrvatskog glumišta, velikan Fabijan Šovagović, u liku šjor Tome, Marijetinog oca. Bila je to zaista dirljiva epizoda, u kojoj se ova slavonska duša 'identificirala' s težakom onoga Splita kojeg, kako već znamo - više definitivno nema. Uostalom, o Šovagovićevim ulogama je nemoguće zboriti u par rečenica. Preminuo je 2001. godine, ako baš moramo dodati još jednu ulogu, onda je to 'Sokol ga nije volio'.

Boris Buzančić je dokaz poslovice da 'roman piše život' (baš tako), jer je nakon Dotura Vice u stvarnom životu zaista postao gradonačelnik, ali ne Splita, nego Zagreba, u vrijeme stvaranja neovisne hrvatske države. Ivica Vidović, Očalinko, nastavio je svoj bogati opus uloga na zagrebačkim kazališnim daskama, poput kolege Papundeka. Kojeg je utjelovio Duško Valentić, jedan od likova iz popularne sapunice 'Ponos Ratkajevih'...

Iz starije garde još znamo Picaferaja Ljubu Kapora, Ines Fančović, Maru Mulicu i Matu Ergovića... Sigurno smo u ovom nabrajanju ponekoga i preskočili, ali nije bilo namjerno. Uostalom, svaki lik iz Velog mista ima svoje - misto, u našim srcima.