Klimatske promjene prisutne su, vidljive i odvijaju se ubrzano. Ne možemo ih zaustaviti, ali svojim djelovanjem možemo ih ublažiti i, možda, usporiti. To je jedan od glavnih zaključaka rasprave koja se odvijala na Okruglom stolu na kojem su sudjelovali renomirani stručnjaci iz područja klimatologije i turizma.
Tema Okruglog stola bila je 'Klimatske promjene i turizam – kako se destinacije mogu i trebaju prilagoditi?', a cilj je bio intenzivirati interdisciplinarnu raspravu o ovoj gorućoj temi koja već sada ima, a u budućnosti će imati još veći utjecaj na način odvijanja turizma.
Panelisti su istaknuli pozitivne pomake koje primjećuju u prilagodbi i općenitom prihvaćanju utjecaja klimatskih promjena. Tako je dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, naglasio da je u posljednjih nekoliko godina primjetna promjena stava prema klimatskim promjenama, u smislu da ih se u javnosti više ne negira, nego se sve više traže rješenja usmjerena na ublažavanje njihovih posljedica. Također je naglasio važnost lokalnog djelovanja jer svaki napor koji se napravi u smjeru postizanja otpornosti i prilagodbe daje poticaj globalnoj učinkovitosti.
Prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naglasila je da svatko mora biti svjestan vlastite odgovornosti u procesima ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Bez preuzimanja osobne odgovornosti teško je postići kolektivnu odgovornost koja je temelj proaktivnog djelovanja i promjene narativa o klimatskim promjenama, osobito u turizmu. U tom je procesu važno djelovati na svim razinama jer se turizam samostalno vrlo teško može prilagoditi; potrebna je suradnja na svim razinama, horizontalno i vertikalno.
Kako se klimatske promjene odražavaju na odvijanje turizma?
Željko Šimek, voditelj Službe za podršku centru za prilagodbu klimatskim promjenama u Sektoru za klimatske aktivnosti, Uprava za klimatsku tranziciju pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, istaknuo je da se te promjene već dulje vrijeme bilježe u brojnim destinacijama diljem svijeta, od Venecije i Londona do Mexico Cityja. Stoga ulaganje u prilagodbu ne treba promatrati kao trošak, već, naprotiv, kao priliku da se izbjegnu potencijalni gubici u budućnosti, koji bi nastali uslijed promjene klimatskih uvjeta ili novih ekstremnih vremenskih događaja.
Promjene klime odražavaju se na vrijeme boravka turista na otvorenom te na način na koji se planiraju i odvijaju turistički sadržaji u destinacijama, a posljedično utječu i na poslovanje subjekata u turizmu, naglasila je Jelena Šobat, načelnica Sektora za održivi razvoj pri Ministarstvu turizma i sporta. Stoga se na nacionalnoj razini ulažu značajni napori u osvještavanje dionika u destinacijama o načinima prilagodbe klimatskim promjenama. Također je istaknuto da je u tom procesu iznimno važna uloga i proaktivnost jedinica lokalne samouprave. Istodobno je teško jednoznačno utvrditi da osviještenost destinacija izravno ovisi o stupnju njihove razvijenosti.
Primjetno je, međutim, da se proaktivnost povećava s pojavom ekstremnih vremenskih događaja. Prevencija, odnosno prilagodba, u svakom bi slučaju polučila bolje rezultate od pukog reagiranja na posljedice događaja.
Dr. sc. Mira Zovko s Instituta za turizam u Zagrebu naglasila je da prilikom definiranja strategija prilagodbe uvijek treba uzeti u obzir specifične karakteristike svake pojedine destinacije, jer brojne varijable utječu na njihovu prilagodljivost. Uzimajući u obzir upravo ovo obilježje destinacija, ponovno je istaknuta važnost osvještavanja i suradnje.
Dodatno je dr. sc. Zovko naglasila da je apsolutno nužno aktivno djelovati u smjeru prilagodbe, jer živimo u vremenu intenzivnih klimatskih promjena i potrebno je definirati jasne aktivnosti kojima će se odvijanje turizma omogućiti u dugom roku.
Panel je moderirala prof. dr. sc. Vanja Krajinović s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno voditeljica institucionalnog istraživačkog projekta
'Utjecaj klimatskih promjena na turističke destinacije: procjena osjetljivosti i definiranje strategija prilagodbe – KlimaPriPro', financiranog sredstvima Europske unije kroz instrument NextGenerationEU.
Uz nju, projektni tim čine izv. prof. dr. sc. Maja Klindžić, prof. dr. sc. Josip Mikulić, izv. prof. dr. sc. Danijel Mlinarić i izv. prof. dr. sc. Antonio Vlahov, znanstvenici s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Ciljevi projekta usredotočeni su na pregled osviještenosti destinacija o klimatskim promjenama, utvrđivanje postojanja strategija prilagodbe klimatskim promjenama na razini pojedinih destinacija te ocjenu spremnosti za implementaciju mogućih strategija radi postizanja njihove prilagodbe i otpornosti.
Dobiveni rezultati omogućit će objavu priručnika namijenjenog dionicima destinacija na temelju kojeg će destinacije moći osnažiti dionike znanjem i alatima potrebnima za brzu i učinkovitu prilagodbu klimatskim promjenama. Ove spoznaje trebale bi osnažiti destinacije da postanu otpornije i prilagodljivije klimatskim promjenama, a rezultati bi se trebali pozitivno odraziti na kvalitetu života lokalnog stanovništva u destinacijama.
