NASTRADAT ĆE MUNGOSI Fond za zaštitu okoliša financirat će uklanjanje ovih životinja s Čiova
Prave veliku štetu, prenose bjesnoću
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je javni poziv za neposredno financiranje projekata 'Kontrola populacija prioritetnih invazivnih stranih vrsta'. Na području Splitsko-dalmatinske županije ovim projektom obuhvaćena je populacija mungosa nastanjena na Čiovu. Za smanjivanje broja životinja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode 'More i krš', trebala bi dobiti ukupno 400 tisuća eura, što bi trebalo u potpunosti podmiriti sve troškove.
Mungosi, koji su se posljednjih desetljeća nekontrolirano razmnožili, uništavaju ptičju i zečju populaciju, budući da kradu jaja i jedu mladunce. Mungosi su u Dalmaciju doneseni kako bi se borili sa zmijama, no kada su 'istrijebili' zmije, bili su gladni, pa su se poslužili i ostalom lovinom, a u međuvremenu nitko nije razmišljao o zauzdavanju njihova razmnožavanja. Na problem ukazuju lovci, koji su se i izborili za ove mjere.
Mali indijski mungos je invazivna strana vrsta koja izaziva zabrinutost u Europskoj uniji. Prirodno je rasprostranjen u suptropskom pojasu juga Azije od Burme do Iraka. U Europskoj uniji je prisutan samo u Hrvatskoj.
'Negativan utjecaj na gmazove i vodozemce poznat je u većem dijelu areala u koji je mali indijski mungos unesen. Negativan utjecaj mungos ima i na ptice koje se gnijezde na tlu i na ptice koje zimuju na Sredozemlju, a hrane se na tlu. Mali indijski mungos je i potencijalni vektor bjesnoće, a u nekim je dijelovima svijeta bjesnoća koju prenosi veliki je problem', pojašnjavaju iz Fonda.
U Hrvatskoj je mali indijski mungos prisutan na otocima Korčuli, Hvaru, Čiovu i Mljetu, otočićima Kobrava, Tajnik i Moračnik kod Mljeta, otoku Škrda, poluotoku Pelješcu te na krajnjem jugoistočnom kopnenom dijelu Hrvatske od rijeke Neretve do granice s Crnom Gorom. Za vrstu se već provode mjere kontrole i uklanjanja na više lokacija u Hrvatskoj pa je kao područje uklanjanja mungosa u okviru ovog novog poziva odabrano Čiovo, koje je podijeljeno na dva područja: Čiovo - istok i Čiovo - zapad.
'Organizacija uklanjanja mora biti u skladu sa strukturom staništa, zamke mogu biti postavljene ili u linije uz linijske strukture u staništu (npr. rub polja, cesta) ili u gustu mrežu, a najmanje jedna zamka mora biti postavljena na životni prostor jedinke, dok veći broj zamki po životnom prostoru povećava uspješnost uklanjanja. Uz zamke je potrebno koristiti mamce. Živolovke treba obilaziti svaki dan. Zamke postavljene uz rubove staništa u prijelaznim zonama, kojima se može pristupiti vozilom, mogu biti učinkovit način za hvatanje i kontrolu populacije mungosa. Važna mjera za kontrolu populacije mungosa je i, ako je moguće, uklanjanje lako dostupnih izvora hrane (npr. odlagališta miješanog otpada, ilegalna odlagališta otpada te korištenje kontejnera za otpad koji onemogućuju ulaženje životinja)', poručuju iz Fonda.
Kada se gustoća populacije smanji, potrebno je koristiti fotozamke s mamcima kako bi se pronašle preostale grupe jedinki.
Tijekom prve dvije godine mungosa treba uklanjati postavljanjem selektivnih zamki, oko 240 komada po lokaciji. Zamke se trebaju postavljati cijele godine. Cilj je da se nakon dvije godine broj uhvaćenih jedinki smanji za trećinu.
