Baranović: Sve što se u zadnjih 25 godina napravilo na afirmaciji antifašizma je podizanje jednog antifašističkog spomenika Titovom generalu Franji Tuđmanu

Dodjelom priznanja i povelja za promicanje ideja antifašizma i antifašističkih vrijednosti u Muzeju grada Splita završeno je obilježavanje 72. obljetnice oslobođenja Splita.

Snažne poruke na svečanosti gdje su padale i suze zbog zaborava palih za slobodu, na svečanosti gdje se zapjevalo ime Titovo i partizana te Padaj silo i nepravdo, poslao je Pjero Baranović, zamjenik predsjednika splitske Udruge antifašista.

Dan oslobođenja Splita je nazvao jednim od najznačajnijih datuma u povijesti, ali kako je rekao, način na koji obilježavamo ovaj dan nije dostojan njegovog značaja.

- Dan pobjede nad fašizmom, 9. svibnja, slavi se kao Dan Europe, iste Europske unije čija je članica i Hrvatska. Ona službena Hrvatska kojoj se antifašizam nalazi u preambuli Ustava dok je Deklaracija i nakon deset godina od donošenja samo mrtvo slovo na papiru. Ona službena Hrvatska kojoj cijeli civilizirani svijet zavidi na briljantnom pobjedom nad fašizmom dok ona to često ignorira i neuvažava - krenuo je Baranović.

Potom je pozvao punu dvoranu da se osvrne i vidi koliko je gradskih vijećnika tu. Pitao je koliko je onih koji vode grad, a deklariraju se kao antifašisti dolaze javno obilježiti ovaj dan.

- Rijetki su. Nešto više ih je samo pred izbore, kada trebaju naš glas i kada nas uvjeravaju da će se zalagati za antifašističke vrijednosti i očuvanje sjećanja na slavnu antifašističku prošlost. A čim zasjednu u fotelju, naglo ih uhvati amnezija. Ili kažu da se spominjanjem antifašizma iritira fašiste tj.neofašiste i njihove simpatizere - poručio je.

Nazvao ih je prigodničarskim, foteljaškim antifašistima koji su zaboravili i na 15. studenoga 1991. godine, Dan obrane Splita koji, kaže, na sramotu svih nas Grad službeno ne obilježava.

Podsjetio je i na štandarac na Pjaci na kojem su uklesani važniji datumi iz povijesti, ali da nema 26.10.1944. Tada je barba Ante Jelaska flomasterom ucrtao taj datum.

- Sve što se u zadnjih 25 godina napravilo na afirmaciji antifašizma je podizanje jednog antifašističkog spomenika, onog Titovom generalu Franji Tuđmanu baš tamo gdje je nekada njegov slavni komandant maršal Josip Broz Tito čije ime od straha gotovo i ne spominjemo održao svoj veličanstveni govor - nastavio je.

Naveo je da ime maršala mi ne spominjemo, a da je njegova fotografija ravnopravno uz Roosevelta, Churchilla i De Gaullea kad se obilježavaju sve značajne bitke Drugog svjetskog rata.

- Dok god ovaj grad ne počne službeno i dostojno obilježavati 26. listopada i 15. studenoga svi mi iz Udruge antifašista moramo stalno poručivati: Svi smo mi Ante Jelaska! No pasaran - završio je uz dugotrajan pljesak.

S kritikom društva složio se i gradonačelnik Ivo Baldasar, a naglasio je i razočaranost što vrlo malo vijećnika obilježava ovaj dan.

- Posebno oni koji prigodničarski spominju antifašizam. To govori o njima, dolazio sam i kao vijećnik i kao gradonačelnik nastavit ću dolaziti - poručio je.

Ali, naglasio je i da nije sve tako loše kako izgleda na prvi pogled.

- Povremeno znamo zaboraviti što antifašizam u suštini znači, da to nije samo borba protiv fašizma nego i tolerancija, čovjekoljublje, domoljublje, međusobno uvažavanje i obrana slabijih za što se i ja zalažem - rekao je gradonačelnik.

Naveo je i da nije dovoljan jedan čovjek koji se zalaže za to, nego stvaranje klime u društvu.

- Malo jesmo čudni, ali u svim ratovima hrvatski narod je ginuo zbog tih ciljeva i borili smo se za ideale. Povremeno znamo zalutati, ali vratit ćemo se na pravi put - zaključio je Baldasar.

U ime laureata na kraju svečanosti se zahvalio Jakša Miličić.

Dodajmo i da je prethodno na Pjaci na postavljanju vijenca prvi čovjek splitskih antifašista Josip Milat naveo da su došli odati počast palima za slobodu.

- Htjeli to oni u službenim vlastima priznati ili ne, i njima danas zahvaljujemo slobodu. Nažalost, službena politika praktički ne poznaje antifašističku borbu i danas imamo izjava da je Hrvatska počela 1991. godine. Nije istina, povijest se ne može izbrisati - iznio je Milat.