GRADONAČELNIČKI UPITNIK Goran Jugović: Split je grad slučaj kada je u pitanju komunala

Goran Jugović je najavio kandidaturu za gradonačelnika Splita. Evo njegovih odgovora na pitanja koja smo postavili i drugim aspirantima na funkciju prvog čovjeka grada...

Kako konkretno namjeravate riješiti nered na žnjanskom platou? Kako u budućnosti vidite taj prostor?

- Rješenje postoji, ne treba ga izmišljati. Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu (na javnoj tribini u organizaciji udruge Benedikt) ponudio je pet opcija rješenja žnjanskog platoa. Pet skupina diplomanata Građevinskog fakulteta dali su pet rješenja i svako je vrhunsko, samo nitko tome nije dao važnost kao ni mnogim drugim stvarima u gradu, primjer je i Stari plac. U budućnosti vidim taj prostor kao jedan od najvrjednijih i najuređenijih javnih prostora koji je u funkciji svih građana grada Splita.

Što je ključni komunalni problem grada u ovom trenutku?

- Split je grad slučaj kada je u pitanju komunala. Problema je bezbroj, od toga da čak ni elitni dijelovi grada nemaju kanalizaciju, preko svakodnevnog prometovanja marjanskim tunelom koji nema uporabnu dozvolu i upitnog je stanja s obzirom na godine pa do većine gradskih prometnica koje nisu sanirane od dana izgradnje, a neki bi gradili nove... Poseban problem je dugo očekivana sanacija Karepovca. Split zaslužuje trajno rješenje tog problema i dobit će ga mojim izborom...

Konkretno, promet: postoji li u gradskom proračunu novac kojim bi se gradske ulice barem dovele u pristojno stanje? Imate li ideju kako riješiti problem nedostatka parkinga - u centru grada, ali i u ostalim kvartovima?

- Naravno da postoji, stvar je samo u preraspodjeli postojećih sredstava. U strogom centru grada ima i dovoljno parkinga s obzirom da bi to trebao biti prostor pješačke zone kao i u svim europskim metropolama. U ostalim kvartovima problem bi se mogao riješiti na nekoliko načina, od povećanja broja jednosmjernih ulica, preko ukapanja garažnih prostora, pa do jednostavnog postavljanja montažnih parking mjesta (prema projektu koji je svojevremeno ponudila Brodograđevna industrija Split). Pored toga trebalo bi poboljšati stanje u javnom gradskom prijevozu što bi smanjilo potrebu za korištenjem automobila u gradu.

Koliko će gradska uprava imati zaposlenih na koncu vašeg mandata? Koliki broj suradnika namjeravate dovesti sa sobom u Banovinu?

- Jednako, a možda i manje. Broj suradnika ovisit će o projektima, njihov angažman neće biti stalan već će se isključivo raditi po potrebi. Sa mnom obavezno dolaze samo dvoje zamjenika koji se biraju na mandat od četiri godine kao i ja.

Hoće li u vašem mandatu biti nastavljena praksa zapošljavanja bez javnih natječaja u gradskim tvrtkama i ustanovama?

- Klasičnog zapošljavanja bez javnog natječaja neće biti. Povremenog angažiranja stručnjaka na određenim projektima zasigurno će biti ali za projekte koji prođu javni natječaj.

Koje gradske strateške dokumente namjeravate predložiti za usvajanje i u kojem roku? Što učiniti oko GUP-a?

- Strategiju razvoja grada, dovršiti pokrenutu inicijativu da Split dobije status kao i Zagreb. To će nam omogućiti provođenje velikih projekata i inicijativa. Pokrenuti izradu zajedničke strategije razvoja kompletnog kaštelanskog bazena i okolice Splita do Omiša, u suradnji s gradovima Kaštela, Solin, Trogir i Omiš, te općinama Klis, Dugopolje i Podstrana.
To će ovisiti o tome što nam ostavi trenutno Gradsko vijeće koje upravo sad mijenja i izglasava GUP.

Kako gledate na ideju obaveznog raspisivanja urbanističkih i arhitektonskih natječaja za sve, pa i privatne investicije, u kojima bi presudan bio glas samih arhitekata?

- Na to gledam dvojako. Privatni poduzetnik ima pravo samostalnog odabira odgovarajućeg projekta i nije u redu nametati mu drugačije rješenje ili ga ograničavati. S druge strane prevelika samovolja dovela je do kaotičnog stanja u prostoru i stoga bi trebalo iznaći kompromisno rješenje. Vjerojatno bi prije trebalo na nivou grada osmisliti strategiju razvoja pojedinih dijelova u građevinsko-arhitektonskom smislu, te isto zadati kao parametar prilikom izrade novih projekata.

Kako namjeravate povećati transparentnost rada gradske uprave i povezanih tvrtki i ustanova?

- Informatizacijom cijelog sustava gdje će građani imati kompletan uvid u stanje prihoda i rashoda Grada Splita i u svakom trenutku znati gdje njihov novac odlazi, ali i povećanjem odgovornosti pojedinca (model kanadskog Vancouvera).

Imate li plan za ambicioznije korištenje europskih fondova - ukoliko da, navedite barem neke ključne projekte.

- Naravno, a o istome će ovisiti i posao određenog broja (uhljeba) zaposlenih te iznos plaće. Projekata je puno, a ovise o trenutno raspisanim natječajima prema kojima ćemo se mi prilagođavati jer nam je u planu njihovo aktivno praćenje te iznalaženje mogućnosti maksimalnog iskorištavanja istih.

Koji su najvrjedniji, a neiskorišteni gradski resursi?

- Ima ih više. Žnjanski plato, Bačvice, Stari plac, Tvrđava Gripe, Istočna obala, Kopilica, Dračevac...

Smatrate li da u Splitu vlada komunalni red i trebaju li nam promjene u tom segmentu?

- U Splitu vlada komunalni nered i naravno da trebaju promjene u tom segmentu.

Koliko će se (u postotcima) komunalnog otpada odvajati do kraja vašeg mandata?

- Maksimalno sortiranje i reciklaža. Vršit ćemo trajnu edukaciju i ekološko osvještavanje građana, te davati komunalni poticaj za razvrstavanje otpada. Postotak u konačnici ovisit će i o uspjehu edukacije građana, poticaju te već prije spomenutoj sanaciji Karepovca.

Želite li i znate li spriječiti iseljavanje iz centra grada? Kako?

- Želim, jer najveća vrijednost Dioklecijanove palače i središta grada jest upravo kontinuitet sedamnaest stoljetnog života na tom prostoru. U centru grada treba zadržati život, osigurati kvalitetno življenje, ali uz određene poticaje vratiti i stare zanate poput: cipelara, ključara, drvodjelca, urara, staklara, šalturice... kao i u drugim europskim metropolama.

Namjeravate li postavljati nove spomenike u javni prostor? Po kojoj proceduri?

- Spomenici su dobrodošli, procedura već postoji kao i zaključci Gradskog vijeća, ali pored izuzetno velikih komunalnih problema to nije prioritet.

Koji javni prostori u gradu zahtijevaju obnovu i uređenje, na kojemu ćete se najprije angažirati?

- Kao kompleks kompletne Prokurative, zgrada Sokolskog doma s koncertnom dvoranom, aneks Muzeja grada Splita, kompletni prostor Tvrđave Gripe, ali i dovršenje zapuštenog gradilišta Spaladium Arene, te uređenje prostora Dračevca. U komercijalnom smislu svakako Dračevac, a u sklopu megaprojekta u kulturi (koji izrađuje moj tim) Tvrđava Gripe i realno manji dio Istočne obale.

Kakvim vam se danas čini prostor Pazara, posebno nad usjekom pruge?

- Taj prostor je kaotičan, ali njegovo konačno rješenje ovisi o čitavom nizu stvari počev od izgradnje centra Bonačić kod Općine pa do konačne realizacije sanacije većeg dijela Istočne obale. Naime, radi se o žili kucavici (u prometnom smislu) koja će prije ili poslije morati zaživjeti baš onako kako je i projektirana prije više desetljeća (prometni spoj bivše Općine s ulazom i izlazom iz trajektne luke).

Koji je optimalan broj turističkih, prije svega hotelskih postelja u gradu?

- Optimalan broj smještaja u Splitu ovisit će o strategiji razvoja grada i smjera u kojem se odlučimo ići. Ono što nam definitivno fali je jedan veliki kongresni centar, pa je nužno žurno rješavanje problema izgradnje i dovršenja hotela Marjan te aktiviranje resursa bivšeg hotela Ambasador kao mini kongresnog centra.

Što planirate napraviti s Vilom Dalmacija?

- Vila Dalmacija zajedno sa cijelim sklopom zgrada koje se nalaze unutar tog područja trebaju biti gradska 'zlatna koka'. U sanaciju vile treba uložiti znatna sredstva (po mogućnosti iz europskih
fondova) s tim da vila zadrži svoju osnovnu namjenu, a zahvaljujući tradiciji koju ima treba je nastaviti koristiti, tj. iznajmljivati kao reprezentativni objekt s pedigreom.

Marjan?

- Pluća grada, ali i tradicija simbol - naš život. Početak zaštite trebao bi biti ponovno ograđivanje park-šume u sklopu projekta dugoročne revitalizacije i korištenja Marjana.

Tko bi trebao organizirati gradske manifestacije i u kojem tonu (Krnjeval, koncert za Svetog Duju, ljetne koncerte, doček Nove godine)?

- Sve gradske manifestacije trebali bi organizirati u dogovoru s turističkom zajednicom grada i županije, ali tako da se znatno povećaju sredstva iz rekordnih turističkih sezona. S više novca dolaze i bolji izvođači, s njima dolazi i veći broj turista. Veći je broj noćenja, trgovine bolje rade, veći su prihodi i u konačnici imamo puno veću kvalitetu programa uz ista ulaganja, a što bi u konačnici produžilo turističku sezonu. Bit je da se dobije što kvalitetniji program koji će se većinom financirati od dobiti tog istog programa (primjer Ultra), a da Grad sredstva koja sad ulaže za organizaciju takvih manifestacija preraspodijeli u komunalu za osiguravanje bolje infrastrukture za održavanje istih manifestacija.

Kakva je vaša vizija (vlasničke) budućnosti Hajduka?

- Hajduk mora ostati u vlasništvu građana Splita i navijača. Podržavam projekt 'Ili jesmo ili nismo' koji provodi udruga Naš Hajduk.

Na koji način namjeravate predstavljati grad Split i njegove građane?

- Na način da sam gradonačelnik svih građana grada Splita a ne samo odabranih, te da mi je dobrobit naših građana i kvaliteta života u našem gradu iznad svega. Neću se nadebljati do kraja mandata, ha, ha.