NEDJELJNA ĆAKULA Siniša Anđelić: Napravit ćemo pivu s maslinovim uljem, a morat ćete probati blagu 'Punicu' i žestoku 'Svekrvu'

Splitska Craft pivovara LAB Split ima najbolje hrvatsko pivo u 2018. godini, a to priznanje dodijelila im je američka stranica 'RateBeer'. Pobjednik se zove Barba Imperial IPA, a 'rodom' je iz male pivovare na Stinicama koju smo posjetili. Tamo smo popričali s direktorom Sinišom Anđelićem koji je iznimno ponosan na uspjeh svog malog tima koji je od zafrkancije u garaži izgradio ozbiljan pogon.

- Sve je počelo spontano u garaži, kuhali smo pivo za društvo kojem se to sve skupa svidjelo. Prije četiri godine moj barba Leon Dekanić i ja smo, nakon nekoliko pivi, odlučili otvoriti pivovaru. Prvo je trebalo proći svu papirologiju, a onda smo u Prološcu kupili proizvodni pogon od posustalog 'Imota pilsa' i montirali ga u nekadašnjim skladištima 'Pomgrada' na Stinicama. Prvu testnu turu piva, koju smo poslije nazvali 'Barba', odnijeli smo u Zagreb u pivarsku zajednicu i dali na kušanje. Dobro smo prošli, ali smo zaključili da prije izlaska na tržište moramo poraditi na još nekoliko detalja. Naši pivar Ante Knežević, koji je napustio posao profesora fizike i krenuo raditi u pivovari, je to odlično odradio. Prvo pivo smo prodali na Dan žena 2016. godine, a ostalo je povijest. 

Tada ste bili jedina pivovara u Splitu...

- Čak mislim i u cijeloj Dalmaciji, a sada ih je već desetak, što me jako veseli. Otvaraju se diljem Dalmacije, od Šibenika, Dubrovnika, Konavala, Dugog Rata, Kaštela te čak tri u Splitu. Događa se jedna mala ekspanzija, a veseli nas vidjeti uspješnu 'konkurenciju'. Otkako smo krenuli prodali smo malo više od 400 tisuća bočica, nešto je išlo u druge dijelove Hrvatske i izvoz. Imamo kupce koji nas kontinuirano prate, ali Barbu je probalo tek 15 posto Splićana. Ljudi i dalje ne prepoznaju craft piva, tako da je dobro da nas na sceni ima što više te da se međusobno pomažemo.

Zbog čega je to tako?

- Navika i cijena, a na nama je da educiramo krajnje korisnike. Riječ je o živom proizvodu, bez kemije, koje opravdava svoju cijenu. Craft znači zanat, rukom rađeno i unikatno. Kupci moraju znati da proizvodimo pivo koristeći hmelj iz svih krajeva svijeta, kvasce s norveških farmi ili belgijskih samostana, budući da je proizvodnja rečenog repromaterijala kod nas, nažalost, minorna. K tomu, koristimo još niz drugih kultura - bundevu, maline, sol, jogurt, rogač, chili papričice, a sve ukomponirano tako da natjera prosječnog pivopiju da se zapita 'što sam ja to pio sve ove godine'. Uz to, po litri pive mi zapošljavamo 20 puta više ljudi nego velike industrijske pivovare. Proizvodimo puno manju količinu, ali puno više vraćamo društvu. Uz zapošljavanje, trudimo se biti ekološki osviješteni.

Na koji način?

- Recimo sav naš nusproizvod, ječam i hmelj, doniramo farmerima. Tako jedan proizvođač mlijeka u Zagori ima tjedno tonu besplatno. na taj način ne zagađujemo okoliš, a njegove krave budu sretne kada im dođe hrana.

Do sada ste izbacili 13 različitih vrsta pive. Što imate novog u planu?

- Novitet je otvorenje kušaonice u kojoj će pivoljupci moći po tvorničkim cijenama uživati u našoj ponudi. Kušaonica nam je važna zato što će kod nas klijenti moći probati svježe proizvedeno pivo, u najboljem stanju jer ne možemo garantirati da je svaka boca na trzištu propisno skladištena i čuvana na hladnom, što može dovesti do ubrzanog starenja i manjeg užitka kod ispijanja craft piva. Listu od 13 pivi obogatit ćemo dvjema novim sortama: 'Punica' će biti blago pivo nježne arome, a 'Svekrva' će biti nešto žešća. U planu nam je napraviti i pivo s maslinovim uljem koje će ići kao prirodna hrana kvascima. Maslinovo ulje bogato je prirodnim lipidima i s njim možemo ubrzati proces proizvodnje. Napravili smo testove, ispalo je jako dobro, a želja nam je imati neki lokalni 'touch' piva. Zbog svega navedenog plan nam je zaposliti još ljudi.

Je li vaša punica zadovoljna što je dobila vlastito pivo?

- Prema mojoj punici nema nikakve ironije, riječ je o krasnoj ženi, a uskoro ćete i vi moći naručiti jednu odličnu 'Punicu'. Koji to muškarac ne želi naručiti 'Punicu' u kafiću? Ha, ha... Ovim nazivima želimo promovirati lokalni identitet na jedan šaljivi način.

Koliko prolijete piva dok receptura ne bude savršena?

- Danas imamo puno više znanja nego na našim početcima i uvijek učimo nove stvari. Imamo sreće što su nama pomagali iskusniji, tako da, na sreću, nismo puno prolijevali.

Je li vas iznenadilo priznanje koje ste dobili od američke stranice 'RateBeer'?

- Baš nas je iznenadilo jer je Barba Imperial IPA proizveden 2017. godine. Kada su nagrade izašle u nevjerici sam gledao u ekran nekoliko minuta. Oduševljeni smo i ponosni što imamo najbolje pivo u Hrvatskoj.

Što vam nagrada predstavlja?

- Stranica 'RateBeer' ima jako malo lokalnih korisnika iz Splita, većina ih je iz okolice Zagreba ili inozemstva. Definitivno nam je zadovoljstvo, ali ima jedna dobra stara izreka koja kaže kako je najteže uspjeti u Splitu. To nam je primarni cilj, tu zapošljavamo, živimo, radimo, kuhamo piva. Malo je smiješno da naš mornar Barba, lokalac s Matejuške, bude pivo prepoznato u Zagrebu ili Londonu.

Pivo može postati i prepoznatljiv hrvatski brend?

- Svima nam je jasno da stranac kada dođe kod nas želi jesti domaći rogač, bajam, višku pogaču, ali svi padnemo na tom polju po pitanju piva. Nekom Nijemcu nudimo lager pivo koje je on izmislio, a ne dajemo mu nešto autohtono. Pohvalite se pred gostima jadranskom lignjom, šoltanskom maslinom, paškim sirom, drniškim pršutom, pelješkim-hvarskim-viškim vinom, ali se sjetite da u Splitu postoje još tri pivovare koje proizvode odlična piva, svaka na svoj način i sa svojim potpisom. Uz nas to su Mandrill Nano-Brewing CO. i Tap B Craft Brewery & Brewpub Split. Diskontno belgijsko ili njemačko pivo stranca neće impresionirati.

U neslužbenom dijelu razgovora ispričali ste mi jednu anegdotu...

- Jedan stranac je naše pivo kušao na Korčuli, a potom je ljetovanje nastavio na Lastovu. Poslao nam je poruku gdje tamo može kušati naša piva, a mi smo mu odgovorili da nema nigdje. On se na kraju vratio u konobu na Korčulu i po njihovim cijenama kupio gajbu pive za tisuću kuna. Htio sam reći da je pivo postalo važan segment tržišta i brendiranja hrvatskog proizvoda. Pivo nije piće sa zidića kao što ga mnogi percipiraju.

Sudjelovali ste na međunarodnim festivalima piva. Imate li u planu organizirati jedan takav i kod nas?

- U svijetu su craft piva i festivali opće prihvaćena stvar, a kod nas se ljudi prvo trebaju naviknuti na različite okuse koje nudimo. Još je rano planirati festival jer publika na njima treba biti spremna prihvatiti nešto novo, kušati i tako se educirati. Vjerujemo da će biti interesa za jedan takav festival i u Splitu. 

Uz originalnu recepturu imate i originalni dizajn. Tako su na vašim etiketama osvanula i neka poznata lica...

- Zoran Šprajc i TBF-ovci su nam bila zaštitna lica kada smo za 'Movember' napravili humanitarnu akciju za onkologiju KBC-a Split. Novac od zarade smo donirali Županijskoj ligi borbe protiv raka, a ove godine sredstva koje smo skupili bila su duplo veća nego prve godine i na to smo jako ponosni. 

Kako je biti poduzetnik u Hrvatskoj?

- Vrlo glamurozno, često nas zovu estradni umjetnici da se s njima družimo, za doručka prstaci i jastozi ha, ha... Šalu na stranu, htio bih prije svega voljeti pivo i živjeti neki romantični život pivara. Onda se nametne to da postaješ poduzetnik i za mene to nije pozitivna riječ. Susrećem se s puno papirologije, zakonskih regulativa, propisa, inspekcija, pravilnika koji su međusobno kontradiktorni. Za malog čovjeka koji nije spreman cijeli dan raditi, a često više oko papirologije nego oko onoga čime se konkretno bavi, u Hrvatskoj je jako teško. Sustav je nepovezan, zakoni su dvosmisleni... Čast ljudima u uredima koji se trude pomoći svakom poduzetniku koji se mora boriti. Krenuo sam proizvoditi pivo, a završio sam kao stručnjak za razne zakone, pravilnike, poreze, trošarine, evidencije i slično. 

Znamo kakvi su maniri kod kušanja vina. Možete li nas kratko educirati kakva su pravila za piva?

- Pivo, kao i vino, ima puno pod kategorija pa ovisi o tomu. Nepisano i univerzalno pravilo kod znalaca je da ga prvo treba pomirisati, a onda kušati. Kod kušanja je bitno da je pivo ugodno i pitko, a kako se nepce navikava, tako će te moći razaznati i druge okuse te uživati u kompleksnijim aromama. 

Poruka za kraj...

- Nije pošteno završiti razgovor bez da kažem par riječi o ekipi u pivovari. Radi o odličnom timu entuzijasta i ljubitelja piva koji puno svog vremena ulažu kako bi pivovara išla naprijed, a svakako zahvala ide i njihovim obiteljima koje nas sve skupa moraju trpiti. P.S. Pozdrav i mojoj ženi koja podržava sve moje ideje i izbivanja iz kuće.