Jedan od najzabavnijih viceva u kojima se u istoj rečenici spominju Andrej Plenković i Split izgovoren je davne 2018. godine, dakle prije osam godina, kada je tada friški premijer došao u posjet tada friškom gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari i javno obećao:
'Do 2025. godine moći će se voziti vlakom od trajektne luke do aerodroma, a nakon toga i do Trogira.'
Projekt izgradnje tih šest do devet kilometara nove pruge čak je tada bio proglašen 'strateškim' i 'državnim', a upravo negdje u to doba započinjalo je 'desetljeće hrvatske željeznice' u kojemu su planirana golema ulaganja, pa je bilo razumno očekivati da bi se nešto moglo dogoditi. Ova investicija barem naizgled itekako ima smisla: na jednom kraju pruge nalazi se drugi najveći grad u državi i njegova trajektna luka kroz koju godišnje prođe preko šest milijuna putnika, a na drugom kraju je aerodrom s kojega uzleti i na kojega sleti oko četiri milijuna ljudi.
Između te dvije točke gusto je naseljeno područje s vrlo izraženim dnevnim migracijama i još izraženijim prometnim gužvama, pa nije blesavo razmišljati kako uspostaviti brz i pouzdan javni prijevoz koji će zaobilaziti čepove - nego je zapravo sramota da to nije učinjeno još desetljećima ranije.
Kako bilo, 'strateški državni projekt' u proteklom desetljeću uglavnom se kiselio po ladicama, prije svega zbog činjenice da Splitsko-dalmatinska županija nije bila u stanju ni odrediti trasu kojom će pruga prolaziti - a to joj nije uspijevalo zbog konstantnog protivljenja gradske vlasti u Kaštelima koja je blokirala sve što bi joj bilo ponuđeno.
Često su se, onako bezobrazno, oglušivali čak i na službene pozive na sastanke o ovoj temi.
Pa je ostalim akterima u ovoj priči ostalo samo da se izvrdavaju, petljaju i pokušavaju zakamuflirati nerad: tako su nam u Hrvatskim željeznicama još 2023. godine, recimo, najavili da će naručiti izradu studije izvodljivosti za koju su ranije govorili da je 'u izradi'.
Prošlog ljeta iz Županije su nam objašnjavali da postoje četiri moguće trase pruge, dok je župan Blaženko Boban čak najavio da će 'u roku od mjesec dana' predstaviti projekt.
To se dakako nije dogodilo.
Od tada do danas ipak bilježimo jednu izjavu kaštelanskog gradonačelnika Denisa Ivanovića, i to nakon susreta s ministrom prometa Olegom Butkovićem, kada je dao do znanja koje je prema njemu jedino prihvatljivo rješenje:
'Trasa je već davno ugovorena, pruga bi išla uz prometnicu D8, jedino pitanje bilo je hoće li ići paralelno uz prometnicu, biti ukopana ili podignuta na stupovima. Naručena je analiza koja će ispitati najisplativiju opciju za ova četiri kilometra trase, mislim da je za nju zadužena tvrtka 'Geoprojekt', pa ćemo vidjeti što će analiza pokazati. Mislim da bi trebala biti gotova za neka tri mjeseca, do 1. srpnja', rekao je Ivanović u ožujku ove godine.
Analize još uvijek nema, pa smo Hrvatskim željeznicama i Splitsko-dalmatinskoj županiji ovog tjedna uputili niz konkretnih pitanja: gdje su studije, što je s projektom, što se dogodilo s najavljenom Bobanovom javnom prezentacijom, rade li uopće išta oko maštane pruge do aerodroma? Najprije 'HŽ Infrastruktura':
'HŽ Infrastruktura početkom ove godine ugovorila je izradu studijske dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge Oštarije – Knin – Split. Na zahtjev Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pokrenut je postupak ugovaranja dodatka toj studiji kojim bi se obuhvatilo i željezničko povezivanje sa Zračnom lukom Split te produženje pruge do Trogira. U dosadašnjoj pripremi održani su radni sastanci predstavnika Županije, gradova, Ministarstva i HŽ Infrastrukture radi usuglašavanja trase i zahtjeva za daljnju razradu. Među zahtjevima je i razmatranje mogućnosti ukopavanja dijela trase kroz Kaštela. U okviru dopune studijske dokumentacije potrebno je vrednovati moguća rješenja s prometnog, prostornog, tehničkog i financijskog aspekta te utvrditi optimalnu varijantu', rekli su nam u ovoj tvrtki.
I još:
'Prema trenutačnom planu, optimalno idejno rješenje trase prema Zračnoj luci Split i Trogiru trebalo bi biti definirano do kraja ove godine. Ono bi predstavljalo podlogu za potrebna usklađenja prostorno-planske dokumentacije i daljnju izradu projektne dokumentacije radi ishođenja lokacijske dozvole. Prema dogovoru iz dosadašnjih razgovora, Splitsko-dalmatinska županija preuzela bi izradu dokumentacije potrebne za ishođenje lokacijske dozvole. Daljnja priprema uključuje usklađivanje rješenja s uvjetima i zahtjevima javnopravnih tijela, izradu studije utjecaja na okoliš i provedbu odgovarajućih postupaka te definiranje financiranja. Zbog trenutačne faze razvoja rješenja i pripreme dokumentacije nije moguće pouzdano odrediti rok početka radova ni završetka zahvata. Preciznija dinamika realizacije moći će se utvrđivati nakon odabira trase i razrade navedenih preduvjeta'.
Dakle, uglavnom malo ili ništa. Red je sada na Splitsko-dalmatinskoj županiji, odnosno županu Blaženku Bobanu:
'Splitsko-dalmatinska županija ovaj projekt smatra jednim od ključnih projekata za dugoročno rješavanje prometnih izazova splitske aglomeracije. Projekt je 2018. godine, na sjednici Vlade RH u Splitu, prepoznat kao važan za gospodarski, prometni i cjelokupni društveni razvoj Splitsko-dalmatinske županije i grada Splita, kada je Vlada zadužila nadležna ministarstva za pokretanje aktivnosti potrebnih za njegovo uvrštavanje na listu strateških projekata Republike Hrvatske. Nastavno na to, održan je niz radnih i pripremnih sastanaka predstavnika Splitsko-dalmatinske županije, gradova, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te HŽ Infrastrukture. Fokus tih razgovora bio je upravo na usuglašavanju trase i pronalaženju rješenja koje će biti prometno funkcionalno, prostorno prihvatljivo i provedivo s financijskog aspekta.
Splitsko-dalmatinska županija pritom je zauzela jasan stav da projekt ne treba završavati kod Zračne luke Split, nego da željezničku vezu treba produžiti do Trogira. Župan Blaženko Boban u svibnju ove godine službenim je dopisom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture zatražio dopunu studijske dokumentacije, i to razmatranjem ukopavanja željezničke pruge na dijelu trase kroz Kaštela te produženja pruge do grada Trogira. U dopisu je naglašeno da postojeće rješenje ne omogućuje povezivanje Trogira te da projekt treba sagledavati cjelovito, u interesu stanovništva cijele splitske aglomeracije.
Upravo je potreba usuglašavanja kvalitetnog rješenja trase jedan od razloga zbog kojih ranije najavljeni sastanak s prezentacijom projekta nije održan u najavljenom obliku. Umjesto prezentiranja rješenja koje još nije bilo usuglašeno, komunikacija se nastavila kroz radne sastanke ključnih dionika.'
Drugim riječima - dosta sastanče, malo meda daju.
'Trenutačno je u izradi studijska dokumentacija koja treba utvrditi optimalno rješenje, pri čemu se razmatraju dvije varijante trase. Posebna pozornost posvećena je prolasku kroz Kaštela. Grad Kaštela zatražio je da se na približno četiri kilometra dugoj dionici, od Kaštel Kambelovca do Škabrnjske ceste, analizira mogućnost ukopavanja pruge, odnosno njezina vođenja podzemno ispod koridora D8. Cilj je pronaći rješenje koje neće stvarati novu prostornu barijeru u gradu, a istodobno će biti tehnički i financijski održivo. Prema trenutačnoj dinamici, u roku od približno mjesec dana očekuje se podloga s prijedlogom trase, koja će predstavljati osnovu za pokretanje potrebnih postupaka izmjena i prilagodbi prostorno-planske dokumentacije. Konačna studija izvodljivosti očekuje se do kraja godine, nakon čega bi se pristupilo fazi projektiranja radi ishođenja lokacijske dozvole. U dosadašnjim razgovorima također je dogovoreno da Splitsko-dalmatinska županija preuzme izradu potrebne dokumentacije do ishođenja lokacijske dozvole, čime Županija preuzima konkretan dio odgovornosti za ubrzavanje pripreme projekta.'
Ni u Županiji, dakako, ne mogu ni približno predvidjeti kad bi se pruga napokon mogla početi graditi, a kamoli kada bi bila dovršena.
Nisu ludi da daju obećanja za koja i sami sada znaju da ih neće ispuniti.
DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- kraj ove godine, do kada bi trebala biti izrađena 'podloga s prijedlogom trase' kao prvi slabašni korak naprijed u ovom projektu
Audio verzija članka može se poslušati ovdje:
Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
