Država ozbiljno kreće u projekt izgradnje nove splitske bolnice, nakon što su u proteklim godinama obnovljene i rekonstruirane gotovo sve zdravstvene ustanove u Zagrebu i nakon što su nove izgrađene - ili će se uskoro graditi - u Rijeci, Osijeku, Puli, Šibeniku i drugim gradovima. KBC Split ostao je na začelju popisa premda se radi o jedinoj tercijarnoj ustanovi u Dalmaciji koja pokriva potrebe oko milijun građana i više stotina tisuća turista u ljetnim mjesecima, kao pacijenata iz dijela Bosne i Hercegovine.
Uz to, radi se o jednoj od infrastrukturno najzapuštenijih hrvatskih bolnica kojoj neki od objekata datiraju čak iz 1930-ih godina prošlog stoljeća, koja je pored toga i radno najopterećenija - pa je zapravo sramota da je država dosad u nju ulagala malo ili ništa.
'U političkom smislu je neodrživo da Split ne dobije novu bolnicu', promrsio je prije nekoliko mjeseci premijer Andrej Plenković, priznavši da je na ovo ulaganje de facto natjeran zbog pritiska javnosti koja jasno vidi nesrazmjer u državnim ulaganjima kada je riječ o Splitu i Dalmaciji. Jer novca ima, ili bi ga moralo imati: samo novi KBC Osijek, koji se upravo počinje graditi, stajat će oko 800 milijuna eura.
Negdje u tom rangu trenutno se kreću procjene vrijednosti izgradnje nove splitske bolnice, no jasno je da se radi o grubom izračunu koji tek treba poprimiti konkretnije obrise i da to između ostalog ovisi i o njenoj lokaciji.
A upravo oko toga trenutno se vode urbanističke rasprave i političke bitke: pitanje je, naime, hoće li se nova splitska bolnica uopće nalaziti u Splitu.
'To bi bio apsolutno najbolji razvoj događaja, ali u tom slučaju potrebna nam je lokacija - i to što prije, a ne za pet ili deset godina. Ne smijemo dozvoliti da se ovaj projekt razvlači, potrebno je odmah donositi odluke', kazali su nam neslužbeno u KBC-u Split. Zasad ne žele izlaziti u javnost jer se očekuje dovršetak analize svih mogućih lokacija, što je posao koji je bolnica povjerila iskusnom arhitektu Anti Kuzmaniću.
No u političkim kuloarima već se naveliko šuška da pojedini viđeniji HDZ-ovci poput Ante Sanadera i Ante Mihanovića snažno lobiraju da se novi KBC gradi negdje na području Kaštela, dok gradonačelnik Tomislav Šuta, logično, inzistira da splitska bolnica ostane u Splitu.
Što je, dakle, zaključio arhitekt Ante Kuzmanić?
'U obzir smo uzeli dvadesetak potencijalnih lokacija u Splitu i najbližoj okolici, a na koncu sveli popis na pet ili šest lokacija koje su više ili manje realne. Jedan od ključnih kriterija jest da se zemljište može osigurati u roku od godine dana, a u tom slučaju lokacije koje se nalaze u većinskom ili djelomičnom privatnom vlasništvu ne predstavljaju logičan izbor. Nije realno da će se do zemljišta doći putem otkupa ili izvlaštenja', rekao nam je ovaj arhitekt.
Pred njega je bio postavljen zadatak pronaći najpogodnije lokacije s najmanje 20 hektara, odnosno 200 tisuća četvornih metara, a dakako da u prilog ide i postojanje komunalne infrastrukture, cestovnog pristupa i slično.
Kuzmanić nam nije otkrio, ali doznali smo nekoliko lokacija koje po njegovoj analizi figuriraju kao najpogodnije: to je prostor TTTS-a, zemljište na Kopilici u blizini budućeg prometnog čvora i spoja budućeg mosta prema Kaštelima, Križine na kojima se danas nalazi jedan od dva bolnička kompleksa, područje škvera koji se već dulje vrijeme realno nalazi na izdisaju, polje u blizini Žrnovnice te nekadašnji 'Cemexov' kamenolom na padinama Kozjaka, uz granicu Kaštela i Solina.
'Moj posao jest analizirati sve mogućnosti, a ne predlagati najbolju lokaciju. Pretpostavljam da će se u idućem koraku odabrati dvije potencijalne lokacije za koje će biti izrađena studija izvedivosti', govori nam Kuzmanić. Ovaj arhitekt već je ranije zastupao tezu da Split, Kaštela i Solin ionako već predstavljaju jednu logičnu urbanu cjelinu, te da Split ne smije strahovati od širenja na svoju okolicu. Most preko Kaštelanskog zaljeva, uostalom, ideja je koju je upravo on prije dvadesetak godina aktualizirao i u međuvremenu snažno zagovarao.
To je to od Kuzmanića, a mi se vraćamo političkim kuloarima koji su već detektirali bitku koja se odvija: Ante Sanader i njemu bliski HDZ-ovci već su presudili da se nova bolnica treba graditi u bivšem kamenolomu u Kaštelima, dok Tomislav Šuta rezolutno najavljuje da će se to dogoditi na prostoru škvera. On je ranije zagovarao Kopilicu, no čini se da je i među urbanistima i među političarima splasnuo entuzijazam oko te lokacije.
'Zašto bi nova bolnica morala biti u administrativnim granicama Splita? Grad u širem smislu mora se razvijati, a 'kava' u Kaštelima pogodna je jer se nalazi neposredno uz buduću pristupnu cestu za tunel Kozjak i s budućeg mosta preko Kaštelanskog zaljeva njoj će se moći pristupiti u roku od nekoliko minuta', tvrdi jedan sugovornik blizak, dakako, Sanaderu.
S druge strane, oni bliski Tomislavu Šuti tvrde da takav razvoj događaja ne dolazi u obzir: splitska bolnica ostaje u Splitu, a prostor škvera državi će postati dostupan vrlo brzo, jer je tvrtka Tomislava Debeljaka u golemim problemima i već je pokrenut postupak da joj se oduzme koncesija na zemljište, odnosno pomorsko dobro.
Stoga je jasno zašto su u samom KBC-u do grla zakopčani kada se otvori ova tema: oni doista žele da se bolnica izgradi u Splitu, ali i zahtijevaju da se pronađe lokacija na kojoj bi se ovaj strateški državni projekt mogao početi razvijati za godinu ili dvije, a ne za deset godina.
'Treba voditi računa da se radi o potencijalno najvećem ulaganju u Dalmaciji, te da će nova bolnica biti i regionalna i sveučilišna. U svakom slučaju, što god se dogodilo, zdravstveni sadržaji u nekom obliku zadržat će se i na Firulama i na Križinama', kažu nam u KBC-u Split.
Konačnu lokaciju nove bolnice, dakle, oni neće birati i sva je prilika da će se raditi o prvorazrednoj političkoj odluci.
Bilo bi dobro da se ona donese što prije.
DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- studeni ove godine, dakle za dva mjeseca, do kada bi analiza koju je izradio Ante Kuzmanić morala biti javno predstavljena i do kada bi trebalo biti jasno koje dvije lokacije za novu bolnicu ulaze u uži izbor
Audio verzija članka može se poslušati ovdje:
Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
