Ministarstvo poljoprivrede objavilo pregled epidemiološke situacije bolesti kategorije A u Europskoj uniji i regiji

Od 2. do 8. srpnja 2025. godine potvrđeno je 5 izbijanja afričke svinjske kuge (Mapa 1.) na objektima držanih svinja na području Vukovarsko-srijemske županije u općinama Gradište i Štitar te naselju Komletinci na području grada Otoka.

Svih pet zaraženih objekta nalaze se na području zone ograničenja III. Na zaraženim te na svim epidemiološki povezanim objektima provode mjere sukladno Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 koje su neophodne za suzbijanje i daljnje sprječavanje širenja afričke svinjske kuge.

Poručuju to iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Pregledu epidemiološke situacije bolesti kategorije A u Europskoj uniji i regiji, kojeg prenosimo u cijelosti.

Mapa 1.

'Posljednji slučaj afričke svinjske kuge u divljih svinja na području naše zemlje potvrđen je 23. lipnja 2025. na području lovišta u Gradištu u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Tijekom lipnja 2025. godine, afrička svinjska kuga također je potvrđena i na području Bosne i Hercegovine kao i na području Srbije.

Tijekom proteklih mjesec dana afrička svinjska kuga potvrđena je i na području Rumunjske, Latvije, Grčke, Estonije, Poljske i Moldavije. Također, virus ASK kontinuirano cirkulira i u populaciji divljih svinja na području Češke, Estonije, Mađarske, Italije, Latvije, Litve, Slovačke, Poljske, Njemačke, Rumunjske te Moldavije i Ukrajine.

Bolest kvrgave kože

Nakon prve potvrde bolesti kvrgave kože u Italiji u lipnju, do 7. srpnja je bolest kvrgave kože potvrđena na ukupno 10 objekata, od čega 9 na Sardiniji i 1 na području Lombardije (Mapa 2.).

Gotovo istovremeno prvo izbijanje ove bolesti potvrđeno je i u Francuskoj, regiji Auvergne-Rhône-Alpes, Savoie te na dan 8. srpnja ukupno imaju bolest potvrđenu na 4 objekta (Mapa 2.).

Obje države pripremile su plan cijepljenja za koje je dokazano da učinkovito može spriječiti daljnje širenje ove bolesti.

Mapa 2.

Bolest kvrgave kože nikad nije prijavljena u Republici Hrvatskoj, ali se tijekom 2016. i 2017. provodilo cijepljenje goveda protiv ove bolesti zbog visokog rizika i blizine izbijanja u Srbiji, Albaniji, Makedoniji i drugim zemljama regije.

Budući da je i bolest kvrgave kože osobito opasna bolest životinja (tzv. bolesti kategorija A), nastavno na njenu pojavu obavezna je provedba strogih mjera kontrole i suzbijanja koje u bitnom  uključuju usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih životinja prijemljivih na virus bolesti kvrgave kože koje se nalaze na pozitivnim objektima te određivanje zone zaštite i zone nadziranja u kojima se na objektima koja drže goveda provode opsežne aktivnosti koje za svrhu imaju rano otkrivanje te sprječavanje daljnjeg širenja bolesti.

Kuga malih preživačaD

ana 8. srpnja kuga malih preživača prijavljena je i na području Kosova, na jedom objektu sa 180 koza i 10 ovaca.

Na području Albanije kuga malih preživača proširila se na njenom čitavom području, od granice s Crnom Gorom do granice s Grčkom i Sjevernom Makedonijom. Kao glavni uzrok širenja navodi se ilegalno premještanje životinja (zadnje izbijanje na području Albanije potvrđeno je 26. lipnja 2025.).

Epidemiološka situacija u odnosu na bolesti kategorije A kao što su afrička svinjska kuga, visokopatogena influenca ptica, slinavka i šap, kuga malih preživača, boginje ovaca i koza te bolest kvrgave kože na području država članica Europske unije i dalje je vrlo dinamična). Ove bolesti predstavljaju značajnu prijetnju zbog svog potencijala za brzo širenje, bitne ugroze zdravlja životinja te značajnih ekonomskih posljedica.

Ponovno apeliramo na sve uzgajivače da bilo kakve promijene u zdravstvenom stanju životinja uključivo i smanjeni unos hrane i vode te pad proizvodnih svojstava životinje žurno i bez odgađanja prijave svom veterinaru. Rano otkivanje bolesti ključno je za sva daljnja postupanja te zaštitu cjelokupnog stočnog fonda Republike Hrvatske.

Detaljne informacije o bolesti kvrgave kože i drugim bolestima dostupne su na poveznicama:

• Bolest kvrgave kože: http://veterinarstvo.hr/default.aspx?id=2353
• Kuga malih preživača: http://veterinarstvo.hr/default.aspx?id=5049
• Slinavka i šap: http://veterinarstvo.hr/default.aspx?id=5048
• Afrička svinjska kuga: http://veterinarstvo.hr/default.aspx?id=4546

Sustav prijave bolesti ADIS te tjedna izvješća dostupna su na poveznici: https://webgate.ec.europa.eu/tracesnt/adis/public/notification/outbreaks-weekly-report

Mapa 3. - Pregled izbijanja bolesti životinja na području Europske unije i regije u razdoblju od 26. lipnja do 2. srpnja 2025.

Afrička svinjska kuga u RHU

 Republici Hrvatskoj je tijekom 2025. godine afrička svinjska kuga potvrđena na ukupno 6 objekta s držanim (domaćim) svinjama.

U veljači 2025. godine ASK je bila potvrđena na jednom objektu na području naselja Nijemci.  U razdoblju od 2. do 8. srpnja 2025. bolest je potvrđena na 5 novih objekata i to 3 u općini Gradište, 1 u općini Štitar i 1 u naselju Komletinci na području grada Otoka.

Do 8. srpnja 2025. godine usmrćene su ukupno 1324 svinje. Od tog broja na zaraženim objektima nalazilo se ukupno 860 svinja, od ASK je uginulo 12 svinja, a usmrćeno je 848 svinja.  Dodatno, 476 svinja preventivno je usmrćeno na 6  kontaktnih objekata.

U divljih svinja je tijekom 2025. godine potvrđeno ukupno 19 slučajeva afričke svinjske kuge, na području lovišta XVI/11 Spačva, XVI/129 Vučedol i tijekom lipnja na području novog lovišta XVI/105 Jelje.

Vezano na pojačan odstrel divljih svinja, Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači (NN 115/18, 98/20,18/22 i 78/23) naređeno je smanjenje brojnog stanja divljači svinja divlja (Sus scrofa L.) do 10 % planiranog matičnog fonda u onim lovištima gdje je lovnogospodarskim planom utvrđen planirani matični fond svinje divlje (Sus scrofa L.), a propisani rok za smanjenje je do 31. ožujka 2024. godine. U lovištima gdje lovnogospodarskim planom svinja divlja (Sus scrofa L.) nije utvrđena ili je utvrđena kao prolazna, povremena ili sezonska naređeno je izlučenje svakog grla svinje divlje (Sus scrofa L.)

Lovoovlaštenici su dužni takvo brojno stanje održavati i nadalje budući da je dalje na snazi i odredba predmetne Naredbe kojom je propisano da se obustavlja provedba propisa utvrđena lovnogospodarskim planovima u dijelu koji se odnose na smjernice gospodarenja svinjom divljom (Sus scrofa L.). godišnje izlučenje za razdoblje od 2018. godine do 2025. godine prikazano je u tablici u nastavku: 

Na cijelom području Republike Hrvatske kao i u zonama ograničenja na snazi su mjere kontrole afričke svinjske kuge koje su propisane Naredbom o mjerama kontrole za suzbijanje ASK u RH ('Narodne novine', br. 88/24 i 108/24). Naredbom su propisane dodatne mjere i uvjeti za sve objekte na kojima se drže svinje na čitavom području RH, kao i posebni uvjeti u odnosu na divlje svinje kojih se moraju pridržavati lovci. Od 20. lipnja 2025. godine u Republici Hrvatskoj je na snazi regionalizacija koja je određena Rješenjem o određivanju zona ograničenja zbog afričke svinjske kuge kojom su propisane zone ograničenja I i III. Sva izbijanja tijekom 2025. godine utvrđena su na području zone ograničenja III. Zbog potvrđivanja afričke svinjske kuge 2. i 3. srpnja 2025. godine utvrđene su i zona zaštite i zona nadziranja unutar zone ograničenja III. Rješenje o utvrđivanja zone zaštite i zone nadziranja nalazi se na sljedećoj poveznici.

Skrećemo na pažnju da je pojavnost afričke svinjske kuge sezonalnog karaktera te se bolest brže širi ljeti. Ekstremna otpornost uzročnika ove bolesti u okolišu kao i činjenica da virus cirkulira u populaciji divljih svinja, te je u posljednjih nekoliko dana utvrđen i na 3 objekta s držanim svinjama, ukazuju na potrebu za pojačanim oprezom u razdoblju od srpnja do listopada.

Najvažnije mjere sprečavanja pojave afričke svinjske kuge su mjere biosigurnosti, koje su uz odgovorno ponašanje subjekata - uzgajivača, jedini učinkovit način sprječavanja unosa i širenja virusa afričke svinjske kuge među uzgojima svinja. Uz primjenu biosigurnosnih mjera ključno je svakodnevno promatrati životinje te prepoznati odstupanja u proizvodnji i njihovu zdravlju, a potom svako odstupanje žurno i bez odgađanja prijaviti veterinaru', poručuju iz Ministarstva.