Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay VELIKA POTRAŽNJA Pokrenut projekt razmnožavanja hobotnica u kontroliranim uvjetima

VELIKA POTRAŽNJA Pokrenut projekt razmnožavanja hobotnica u kontroliranim uvjetima

Sve ih je manje u prirodnom staništu

Većina nas je već čula ili pročitala informaciju kako su hobotnice vrlo inteligentne, no puno je zanimljivih informacija o ovim morskim stvorenjima koje mnogi od nas ne znaju.

 - Fascinantno morsko stvorenje, ali vrlo znatiželjno i pohlepno. Intenzivno se hrani, što joj je ujedno i najveća mana jer ju na taj način svi lako ulove - rekao je u HRT-ovoj emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' dr.sc. Leon Grubišić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Potražnja za hobotnicama, istaknuo je, vrlo je velika, što rezultira njihovim sve manjim brojem u prirodnom staništu. Kako bi im pomogli u očuvanju vrste, Institut za oceanografiju i ribarstvo sa 'Sportskim ribolovom na moru' pokrenuo je projekt razmnožavanja hobotnica u kontroliranim uvjetima.

- 'Vole' se na proljeće, nakon čega ženka nađe odgovarajuće mjesto gdje će ostaviti jajašca. Inkubacija traje mjesec dana, a upravo u ovo doba se male hobotnice izvaljuju iz tih jaja. Malim hobotnicama se zatim prvih nekoliko dana života daje hranu, kako bi im se pomoglo da prežive prve dane - istaknuo je.

To su, objasnio je Grubišić, kratkoživuće vrste koje brzo rastu, a razmnožavanje im je terminalni događaj u životu.

- Nakon što se mrijeste i očuvaju jaja, hobotnice ugibaju - naveo je.

Dodao je i kako, unatoč uvriježenom mišljenju, ne postoje stare hobotnice.

- Ako su velike, to je zbog male kompeticije u staništu i dobrog izvora hrane - rekao je. 

Bez ikakvog ljudskog utjecaja, objasnila je dr.sc. Tanja Šegvić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u prirodi bi preživjelo svega jedan do dva posto malih jedinki hobotnica.

- Ovako ipak imaju kontrolirani mrijest i omogućili smo prvo hranjenje, pa vjerujemo da će preživljavanje biti puno veće - to pokazuju i naši preliminarni rezultati puštanja paraličinki u more, jer smo slično radili prije dvije godine. Odredili smo genske profile svih jedinki, i nakon šest do devet mjeseci smo skupljali odrasle, divlje jedinke uz pomoć sportskih ribolovaca i ronioca s Instituta. Od 30 jedinki, idenfiticirali smo dva izravna potomka - zaključila je Šegvić.

Vaša reakcija na temu