Prijatelji životinja revoltirani: 'Zar su crvi bolje rješenje od graška?'

Udruga Prijatelji životinja oštro je reagirala na uredbu Europske komisije koja od danas na tržištu Europske unije dopušta prodaju pekarskih proizvoda, mliječnih i voćnih prerađevina te drugih prehrambenih proizvoda s dodatkom praha od ličinki velikog žutog crva brašnara. 

'Na tržištu već imamo skakavce i cvrčke u prahu kao alternativne izvore proteina, čekaju se odobrenja i za prah muhe, trutova i brašnastog moljca. Glavni je argument Europske komisije za prodaju crva i insekata kao ljudske hrane sve veća potražnja za hranom i sve manji poljoprivredni prinosi. No zato ne moramo jesti crve jer na tržištu imamo brojne biljne izvore bjelančevina', istaknula je Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.

Dodala je da je apsurdno da danas, kada imamo nutritivno vrijedne burgere i druge proizvode od biljnih proteina, koji vrlo vjerno oponašaju strukturu i okus mesa, prednost dajemo mljevenju crva i kukaca.

'Umjesto toga, trebali bismo poticati konzumaciju proizvoda na biljnoj osnovi, koji su već sada dostupni i razvijaju se sve više iz dana u dan. Osim toga, treba prepoznati budućnost i ulagati u razvoj kultiviranoga mesa koje se proizvodi u laboratorijski kontroliranim uvjetima i za čiju proizvodnju nisu potrebni ni crvi, ni svinje, ni kukci, ni sisavci, već biljne sirovine. Naposljetku, uobičajena biljna hrana poput graha, badema ili gljiva prepuna je bjelančevina. Kada bismo poljoprivredne površine koristili za uzgoj biljne hrane za ljude umjesto za žitarice za prehranu stoke, nitko ne bi ostao gladan', konstatirala je.

Prijatelji životinja upozorili su da je upravo uzgoj životinja za hranu usko povezan s rasipanjem prirodnih resursa, zagađenjem okoliša, klimatskim promjenama, smanjenjem biološke raznolikosti, deforestacijom i pustošenjem mora.

'U proteklih 50 godina konzumacija mesa u svijetu se učetverostručila, a posljedice su toga drastične. Uzgoj životinja iziskuje goleme količine zemlje za uzgoj stočne hrane. 80 % šuma na svijetu nemilosrdno se krči uništavajući sav život u njima. To je uzrok i golemu trošenju prirodnih resursa i potrošnje pitke vode jer se čak 70 % uloženog baca. Uzgoj životinja utječe i na klimatske promjene, i to više od sveg svjetskog prometa. Radi se o više od 90 milijarda uzgojenih životinja samo na farmama.

Uz činjenicu i porasta broja stanovnika na Zemlji, jasno je da je uzgoj životinja za hranu ozbiljna prijetnja preživljavanju i opstanku ljudske vrste na planetu. Neće nas spasiti prehrana kukcima, već samo drastično smanjenje konzumacije mesa, mlijeka i jaja te korištenje biljnih izvora bjelančevina. Na našemu tržištu mogu se naći razne vrste biljnoga mesa u obliku burgera, medaljona, mljevenoga mesa, kobasica, salama, i to raznih vrsta i okusa, među kojima svatko može naći nešto za sebe. Vjerujemo da su proteini graška ili boba potrošačima prihvatljivija alternativa od mljevenih crva i kukaca', pojasnila je Balaš Cerjak.

Iz udruge su naveli i da biljne bjelančevine i kultivirano meso štite okoliš, nude nutritivnu vrijednost i sigurniji su za ljudsko zdravlje. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), upitna je sigurnost hrane od insekata. 

'Zbog hitina od kojega je građen njihov egzoskelet, može doći do ozbiljnih alergijskih reakcija. U kukcima su pronađene bakterije poput salmonele, E. coli i kampilobakterije. U hrani od insekata mogu se pronaći i virusi, paraziti i gljivice te pesticidi i teški metali. Proizvodi temeljeni na biljnome mesu slobodni su od antibiotika, hormona, pesticida i kemijskih sredstava', obrazložili su. 

Kultivirano meso, koje se dobiva uzgajanjem životinjskih stanica u kontroliranim laboratorijskim uvjetima, nedavno je dobilo C-Label, certifikat za proizvode od kultiviranog mesa koji osigurava da proizvodi zadovoljavaju visoke standarde kvalitete i sigurnosti. Za njegovu proizvodnju nisu potrebne farme ni poljoprivredne površine, kao ni velike količine pitke vode i tla. 

'Europska revolucija 'nove hrane' neće se ostvariti konzumacijom kukaca, već biljne hrane i veganskih proizvoda, koji su svima dostupni. U vodiču ‘(R)evolucija mesa’ na poveznici može se pronaći više informacija o etičkim, ekološkim i zdravstvenim prednostima biljnog mesa. Biljno meso već je dostupno u raznim oblicima, okusima i vrstama te namijenjeno svima, a životinje pritom ne pate', poručili su Prijatelji životinja. 

Svima koji ne žele jesti kukce i crve i biti sigurni da ih nema u proizvodima koje kupuju savjetuju biljne proizvode, posebno one certificirane oznakom V-Label, koja jamči da je proizvod potpuno biljnog podrijetla.