Nakon najveće korekcije u povijesti, JP Morgan povećao prognoziranu cijenu zlata na $ 6,300 po unci do kraja godine

I premda je kraj siječnja završio izraženim padom cijene zlata i srebra, pad je kratkoročan i neutemeljen u fizičkoj potražnji, dok ugledne financijske ustanove poput JP Morgana, UBS-a, Deutsche Banka i Societea očekuju da cijena zlata ove godine dosegne 6,000 $ po unci.

Tržište plemenitih metala, posebice srebra, krajem siječnja postalo je poprište snažnog rasta, a zatim korekcije bez presedana u povijesti. Nakon što su cijene probile sve povijesne rekorde – cijena zlata iznad 5,500 dolara odnosno 4,600 eura po unci, a cijena srebra iznad 120 dolara ili 100 eura po unci – uslijedio je pad od približno 30% za srebro i 10% za zlato, gledano u eurima.

Korekcija je bila kratkotrajna i cijene se već polako oporavljaju, vrativši gotovo 50% gubitaka u dva dana, pošto se brojni investitori odlučuju na povećanje svog portfelja, ponajviše u srebru. Premda iznenađujuće razmjere nedavne korekcije nitko nije očekivao, mnogi su dočekali vijesti kao idealnu priliku za kupnju srebra sa nezapamćenim popustom, očekujući daljnji rast cijene srebra. Fizička potražnja, i za srebrom, i za zlatom, zadnjih nekoliko dana i dalje je iznimno visoka, što potvrđuje da ulagače pad nije obeshrabrio. Zbog nastavka pojačane potražnje također se i dalje nastavlja nestašica fizičkog srebra. Također, na nedavno održanom World Money Fairu u Berlinu, čelnici europskih talionica su izjavili da dugoročno očekuju veliku potražnju te prelaze na sedmodnevni režim rada u tri smjene.

U kontekstu toga, važno je za napomenuti kako ovaj pad nije bio prirodan proces smanjenja potražnje ili povećane ponude, nego rezultat umjetnog rušenja cijena koje provode američke burze i velike banke. Efekt regulatornih intervencija je ipak kratkoročan pošto nije moguće dugoročno održati uvjete u kojima istovremeno imamo visoku potražnju i niske cijene. Ključni alat u tom procesu umjetno rušenja srebra su takozvani 'margin requirements' (troškovi margine).

Analitičari često ističu da burze koriste ovaj alat kako bi manipulirale odnosno rušile cijenu srebra. U suštini, podižu margine kada cijena snažno raste kako bi pomogle velikim institucijama (tzv. bullion bankama) koje su se kladile na pad cijene. Međutim, ovakva umjetna intervencija može rezultirati tek kratkoročnim padom cijene, ne i promjenom dugoročnih fundamentalnih pokretača rasta cijene. Takav zaključak je i u skladu s prognozama JP Morgana koji su relativno brzo nakon same korekcije izašli s prognozom rasta cijene zlata od 6,300 dolara po unci ove godine. Kako bismo dodatno naglasili važnost te procjene, JP Morgan je sredinom prosinca prošle godine predividio da će cijena zlata do kraja 2026. doseći $ 5,400 po unci, međutim, samo nekoliko tjedana kasnije, ta je procjena podignuta na spomenutih 6,300 dolara po unci. Nadalje, analitičari Deutsche Banka također procjenjuju da će cijena zlata do kraja 2026. porasti na 6,000 dolara po unci, dok, primjerice, UBS-ovi analitičari predviđaju da bi cijena zlata mogla narasti do 6,200 $ po unci već do ožujka, nakon čega bi uslijedila stabilizacija cijene do kraja godine.

Kako burze i veliki institucionalni igrači umjetno ruše cijene plemenitih metala

Kako bismo shvatili zašto su cijene tako naglo pale, moramo razumjeti kako se trguje na velikim burzama poput COMEX-a (Commodity Exchange of New York). Većina trgovaca ne kupuje fizičke poluge koje im se dostavljaju na kućna vrata ili čuvaju u bankama, nego trguju futures ugovorima koristeći financijsku polugu ili marginu. Ukratko, COMEX dozvoljava da se trguje ugovorima na 'kredit'. Tu u igru ulaze tzv. margin requirements (troškovi margine) - minimalni iznos gotovine ili kolaterala koji trgovac mora imati na svom brokerskom računu kao osiguranje da bi otvorio i držao poziciju.

Margine na zlato u petak su porasle na 8% s dosadašnjih 6% te jučer ponovno s 8% na 8.8% (u dva dana 46%). Na srebro su u petak porasle na čak 15% s 11% te jučer dodatno na 16.5% (u dva dana 50%). Drugim riječima, trgovcima sa papirnatim srebrom odjednom je potrebno 46% više novca na računu, dok je taj iznos za zlato još i veći – 50%, što je rekordno veliki porast margine. Budući da trgovci papirnatim srebrom nisu imali dostupnu količinu novca na raspolaganju u tako kratkom vremenu, bili su prisiljeni na zatvaranje pozicija, što je, logično, rezultiralo padom cijene. Međutim, iako taj pad isprve nije bio velik, on je aktivirao niz stop-loss naloga – automatska prodaja ugovora ako dođe do pada cijene s ciljem zaštite malih ulagača. Aktivacija velikog broja tih naloga dovela je do daljnjeg strmoglava pada cijene. Određena korekcija mogla se očekivati pošto su se slične situacije odvijale i ranije prošli mjesec, no ne u ovako velikim razmjerima. Međutim, cijene, i srebra, i zlata, su već drugi dan nadoknadile veliki dio povijesnog pada (cijena zlata je ujutro 4. veljače bila 5,076 dolara po unci, a srebra 90 dolara po unci).

Iza svega stoji COMEX koji regulatornim intervencijama, točnije strelovitim povećanjem margine nastoji srušiti cijenu srebra kako bi spasio velike banke od negativne izloženosti, budući da su se iste kladile na pad cijene srebra i sada moraju umanjiti dio svojih gubitaka. 

Pored burzi, same banke isto tako djeluju kako bi srušile cijenu, čekajući trenutke niske likvidnosti kako bi izvele svoje operacije. London (LBMA) je najveće svjetsko tržište srebra 'preko šaltera' (OTC). Kada se londonska burza plemenitih metala zatvori, a prije nego što New York (COMEX) krene punim intenzitetom, nastupa razdoblje smanjenog obujma trgovanja i likvidnosti. Tada veliki igrači prodaju ogromne količine terminskih ugovora na tržištu (tzv. short pozicije). Budući da u tom trenu nema dovoljno kupaca da apsorbiraju toliku ponudu, cijena naglo pada. To također aktivira 'stop-loss' naloge malih ulagača, što dodatno ruši cijenu i omogućuje velikim bankama da kasnije jeftino otkupe svoje pozicije.

Uz intervencije na burzama, kratkotrajan potres na tržištu plemenitih metala izazvale su i promjene u vrhu američke monetarne politike. Najava Kevina Warsha kao potencijalnog novog čelnika Federalnih rezervi (Fed) djelovala je kao katalizator za preokret trenda, uzrokujući jačanje američkog dolara. Međutim, iako je Warsh u investicijskim krugovima poznat kao 'jastreb' (zagovornik viših kamatnih stopa), trenutna američka administracija zasigurno ne bi predlagala nekog tko će slijediti istu politiku kao Powell s kojim su u sukobu i koji je zbog toga i smijenjen. Drugim riječima, veća je vjerojatnost da će Warsh ići u smjeru spuštanja kamatnih stopa, odnosno da će raditi ono što Trumpova administracija zagovara, a taj rasplet odgovara rastu cijena plemenitih metala.

Na terenu vlada sasvim druga priča - stabilna potražnja za plemenitim metalima

Dok burzovni grafikoni pokazuju crvenu boju i pad cijena, na terenu se odvija jedna sasvim drugačija drama, a radi se o privremenoj fizičkoj nestašici. Trenutačna situacija na tržištu stvorila je opasan rascjep između 'papirnate' cijene na burzama i stvarne dostupnosti metala poput zlata i srebra u fizičkom obliku. Pad cijene, mudri investitori dočekali su kao priliku života. Rezultat je masovna navala na trgovine plemenitim metalima i nastavak trenda velike potražnje za fizičkim polugama i kovanicama. Velike kovnice, poput onih u SAD-u, Kanadi i Austriji, već izvještavaju o produljenim rokovima isporuke koji se protežu na nekoliko tjedana, pa čak i mjeseci. Posebno je kritično kod srebra. Zbog njegove široke industrijske primjene, zalihe u skladištima poput onih na COMEX-u i LBMA-u su na niskim razinama. Logika je jednostavna, dok špekulanti na Wall Streetu prodaju 'papirnato' srebro kako bi pokrili gubitke, ulagači u Zagrebu ili Berlinu kupuju fizičke poluge i kovanice koje mogu 'držati u rukama'. Velika navala posljedično dovodi do nestašica koje se već osjete i u Europi, a takva situacija će prije ili kasnije dovesti i do stabilizacije cijena.

'Potražnja za fizičkim zlatom i srebrom ostaje stabilna i očekuje se njen daljnji rast, što drugim riječima znači da se ništa nije promijenilo u smislu dugoročnih fundamentalnih pokretača rasta cijene, kao i da ulagači nisu obeshrabreni već ovo vide kao priliku da ulože u plemenite metale na popustu. Nadalje, kao odgovor na moguće nestašice, velike europske talionice povećavaju svoju proizvodnju, a neke čak prelaze i na rad u tri smjene kako bi nadomjestili fizičke manjkove kojima trenutno svjedočimo i koje se očekuju u narednim mjesecima. Ovo govori o ozbiljnosti trenutne situacije čije razmjere nismo imali prilike vidjeti ni 2010. kada je potražnja za plemenitim metalima doživjela znakoviti skok', objašnjava Saša Ivanović, vlasnik i direktor Centra Zlata.

U širem kontekstu, analitičari govore i o fenomenu 'silver squeeze' (hrv. Istiskivanju srebra). Na burzama poput COMEX-a, srebrom se trguje putem terminskih ugovora. Procjenjuje se da na svaku uncu fizičkog srebra u trezorima postoji na desetke (nekad i stotine) papirnatih potraživanja (futures ugovori, ETF-ovi i sl.). Što to znači za industriju? Ako proizvođač solarnih panela ili elektronike treba stvarno srebro odmah, a burzovni trezori su prazni ili proces isporuke traje predugo, on odlazi na spot tržište. Tamo je spreman platiti znatno višu cijenu (premiju) od one koja piše na burzovnom ekranu. Ako bi samo mali postotak vlasnika 'papirnatih' ugovora odjednom zatražio fizičku isporuku metala, burza bi se suočila s kolapsom jer fizičkog metala nema dovoljno za sve. To bi uzrokovalo da cijena fizičkog srebra odleti u nebo, dok bi papirnati ugovori mogli postati bezvrijedni ili bi se prisilno isplaćivali u gotovini po nižim cijenama.

Ovdje možemo navesti i primjer šangajske burze metala. Šangaj se sve više vidi kao 'poštenije' tržište jer je usmjereno na stvarnu robu, a ne na 'papirnatu' špekulaciju. Za razliku od Zapada, u Kini se trguje prvenstveno fizičkom metalom. Ako kupiš srebro, očekuje se da će ono biti isporučeno, odnosno ne možeš unedogled prodavati 'prazna obećanja' (papir bez pokrića). Posljednjih godina cijena srebra u Šangaju redovito je viša nego u Londonu ili New Yorku, ponekad i više od 10%. Ovo isto tako stvara 'odljev' srebra sa Zapada na Istok. Investitori kupuju jeftino papirnato srebro na Zapadu, traže isporuku i prodaju ga skuplje na Istoku. Ako se taj trend nastavi, zapadni trezori ubrzo bi se mogli isprazniti, a već su sada na niskim razinama. U takvom razvoju situacije, zapadne burze bile bi prisiljene drastično povisiti cijene kako bi zadržale metal.

Snažna fundamentalna osnova za dugoročni nastavak rasta cijene zlata i srebra

Nedavna korekcija cijene standardni je primjer umjetnog spuštanja cijena na tržištima plemenitih metala. Ipak, povijesno gledano, plemeniti metali često prolaze kroz korekcije prije nastavka dugoročnog trenda rasta. Za dugoročne ulagače koji posjeduju investicijsko zlato i srebro (u fizičkom obliku), ovi burzovni 'potresi' nisu bitni jer je riječ o kratkoročnim fluktuacijama cijene, dok stabilni rast u dugom roku osiguravaju snažni fundamentalni čimbenici. Ovi faktori uključuju rastuću potražnju središnjih banaka za zlatom (među ostalima kineske i južnokorejske), ograničenu ponudu zlata, dedolarizaciju, neodrživi dug SAD-a, geopolitička previranja te specifično za srebro – rastuću industrijsku potražnju i deficit ponude. Pritom se javlja i bojazan od moguće recesije svjetskog gospodarstva te povratak visoke inflacije.

Iako smo doživjeli neviđeni pad, ubrzo nakon toga, velika svjetska investicijska banka JP Morgan izašla je s procjenom cijene zlata od 6,300 dolara po unci ove godine, smatrajući da se radi samo o kratkotrajnoj korekciji te da će 'daljnja potražnja središnjih banaka i ulagača' dodatno potvrdno utjecati na rast cijene zlata. Ono što bi svakako trebalo umiriti ulagače jest činjenica da je JPMorgan sa svojim procjenama izišao dva dana nakon povijesne korekcije cijene zlata. Iz JP Morgana i dalje svojim klijentima preporučuju prebacivanje dijela portfelja iz instrumenata poput državnih obveznica u sigurna utočišta poput zlata. Svoje predviđanje za zlatu podupiru snažnom potražnjom središnjih banaka koje nastoje diverzificirati svoje rezerve, dok za srebro također navode oporavak cijene uzrokovan spomenutom dinamikom ponude i potražnje.

'Fundamentalni faktori koji kontinuirano pokreću cijenu zlata i srebra prema gore ostaju s nama i u narednom razdoblju. Središnje banke nastavljaju gomilati iznimno velike količine zlata kako bi se osigurale od financijskih nestabilnosti, državni dug SAD-a dugoročno je neodrživ i prijeti stabilnosti dolara, u svijetu se širi fenomen dedolarizacije, a geopolitička previranja postaju sve zamršenija. Strukturni deficit ponude srebra traje i trajat će još dugi niz godina, dok industrijska potražnja strelovito raste. Sve to jasno ukazuje da će cijene plemenitih metala nastaviti dugoročni trend rasta i da umjetno izazvane kratkotrajne korekcije ne mogu narušiti rečeni trend, s čime se slažu i procjene JP Morgana od 6,300 dolara po unci za ovu godinu', komentirao je Ivanović.