Unatoč sve široj ponudi i cjenovno pristupačnijim modelima, udio električnih vozila u ukupnoj prodaji u Hrvatskoj i dalje je relativno nizak, a potražnja snažno povezana s dostupnošću državnih poticaja.
Upravo je pitanje njihove uloge u razvoju tržišta bilo povod trećem okruglom stolu Poslovne grupe Auto Hrvatska pod nazivom 'Poticaji za električna vozila – generator rasta ili izvor neizvjesnosti?', koji je okupio predstavnike automobilske industrije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, leasing sektora i tržišne analitike.
U raspravi su sudjelovali Vicko Ljuban (Porsche Croatia), Klaudija Karabuva Vidas (HGK), Agan Begić (Promocija plus), Žarko Latković (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) i Goran Banđen (Auto Hrvatska), dok je raspravu moderirao Kristian Tićak, glavni urednik AMS magazina. Sudionici su iz različitih profesionalnih perspektiva otvorili pitanja učinkovitosti postojećeg modela poticaja, njihove dostupnosti kupcima te uvjeta potrebnih za dugoročno održiv razvoj elektromobilnosti.
Prema podacima predstavljenima tijekom rasprave, udio potpuno električnih automobila u Hrvatskoj porastao je s 1,9 % u 2025. na 4,3 % u prvih osam mjeseci 2026. godine. Unatoč pozitivnom trendu, Hrvatska i dalje zaostaje za usporedivim europskim tržištima, što otvara pitanje u kojoj mjeri postojeći sustav poticaja pridonosi kontinuiranom rastu, a koliko prodaju koncentrira u razdoblja nakon raspisivanja javnih poziva.
Jedna od središnjih tema rasprave bila je upravo predvidljivost sustava poticaja. Istaknuto je kako visoki pojedinačni iznosi potpora, u kombinaciji s povremenim javnim pozivima, mogu potaknuti kupce na odgađanje odluke o kupnji i stvarati oscilacije u prodaji.
Iako Fond objavljuje godišnje planove i najave javnih poziva, predstavnici tržišta naglasili su potrebu za preciznije definiranim i dugoročnijim rasporedom poticaja koji bi kupcima i distributerima omogućio sigurnije planiranje.
U tom je kontekstu otvoreno i pitanje učinkovitije raspodjele raspoloživih sredstava. Dio sudionika smatra da bi manji pojedinačni iznosi potpora, dostupni većem broju korisnika, mogli pridonijeti ravnomjernijem razvoju tržišta bez nužnog povećanja ukupnog proračuna.
S druge strane, istaknuto je kako mogućnosti dugoročnog planiranja i dinamika raspisivanja javnih poziva ovise o raspoloživim izvorima financiranja i okvirima pojedinih programa.
Značajan dio rasprave bio je posvećen mogućim promjenama budućih programa poticanja. Najavljen je smjer postupnog smanjivanja pojedinačnih iznosa potpora i njihova prilagođavanja razvoju tržišta, uz razmatranje različitih kategorija sufinanciranja te mogućnosti uključivanja rabljenih električnih vozila. Takav bi pristup mogao proširiti krug potencijalnih korisnika i povećati dostupnost električnih vozila, osobito u cjenovno pristupačnijim segmentima.
Rasprava je pokazala i kako razvoj elektromobilnosti nije moguće promatrati isključivo kroz izravne subvencije za kupnju vozila. Važnu ulogu imaju leasing i porezna politika, osobito kada je riječ o elektrifikaciji poslovnih voznih parkova. Pritom su istaknuti izazovi operativnog leasinga povezani s procjenom buduće vrijednosti električnih vozila, kao i potreba za razmatranjem financijskih modela koji bi kupnju i korištenje takvih vozila učinili dostupnijima širem krugu korisnika.
Posebna pozornost posvećena je infrastrukturi za punjenje, koja ostaje jedan od ključnih preduvjeta snažnijeg razvoja tržišta. Naglašeno je kako broj punionica sam po sebi nije dovoljan pokazatelj razvijenosti infrastrukture, već su jednako važni njihov geografski raspored, raspoloživa snaga, pouzdanost i jednostavnost korištenja. Istodobno, razvoj javne infrastrukture i povećanje broja električnih vozila međusobno su povezani procesi koje je potrebno poticati usporedno.
Zaključno, rasprava je pokazala kako državni poticaji u sadašnjoj fazi razvoja tržišta i dalje imaju važnu ulogu, ali da njihov dugoročni učinak ovisi o predvidljivosti, dostupnosti i načinu raspodjele sredstava.
Uz postupnu prilagodbu modela potpora, razvoj infrastrukture te dodatne porezne i financijske mjere, cilj bi trebao biti stvaranje stabilnog tržišta na kojem će električna vozila s vremenom postati konkurentan izbor i bez državnih subvencija.
