Anušić: Suludo je okupljanje na Hipodromu prikazati kao pronacistički skup, zapaljiva retorika iz Srbije započela je još 90-ih

Dok se geopolitička situacija iz dana u dan sve više zaoštrava, a svijet naoružava - Hrvatska će 31. srpnja održati veliki vojni mimohod povodom 30. obljetnice Oluje. Pripreme teku prema planu, a građani će moći vidjeti vojnu moć Hrvatske vojske. O tome, Hipodromu, uvođenju vojnog roka, ali i sigurnosnim provjerama u Počasno-zaštitnoj bojni u Intervjuu tjedna razgovarali su s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Ivanom Anušićem koji je poručio: 'Hrvatska ne treba biti zabrinuta, Hrvatska treba biti spremna.' Osudio je i isticanje svih ustaških obilježja. Razgovor je vodio Sven Tubak.

Nakon Hipodroma i svih događanja uoči i nakon njega, ponovno se aktualizirala tema ustaškog pokliča 'Za dom spremni'. Najjača oporbena stranka, SDP, subotnji je koncert okarakterizirala kao svjetsku sramotu. Diglo je to na noge vladajuće koji su pohvalili zajedništvo naroda, reagirala je i pučka pravobraniteljica, Europska komisija, ali i Srbija.

'Potpuno je suludo da se okupljanje na zagrebačkom Hipodromu prikazuje kao pronacistički skup, to je nevjerojatno', u Intervjuu tjedna Media servisa poručio je ministar obrane Ivan Anušić koji se osvrnuo na stihove pjesme koji su se uzvikivali u subotu navečer.

'To je bila himna Domovinskog rata, ona nas je hrabrila, snažila nas je, jačala nas je i mi smo naravno morali u onim okolnostima krvi, boli i nemoći na kraju krajeva, jer smo se borili protiv puno opremljenijeg i naoružanijeg neprijatelja, nego što smo mi tada bili, uspjeli izvoljevati pobjedu uz tu pjesmu i uz druge naše pjesme naravno. Tada nitko od tih novinara, nitko od tih medija, nitko iz Europske unije nije postavljao problem te pjesme. Gdje su bili 1991. godine svi ti pametni mediji, svi ti pametni novinari.'

Istaknuo je i da apsolutno osuđuje isticanje svih ustaških obilježja te da policija prema zakonima takve slučajeve treba procesuirati:

'Mi imamo svoju neovisnu i nezavisnu Hrvatsku već 35 godina - izborenu na krvi hrvatskog branitelja i na modernim, zapadnim vrijednostima demokracije, a ne komunizma, ne crvene petokrake koju smo morali štovati 45 godina, a koja je pobila po nekim procjenama između 500 i 600 tisuća Hrvata.'

'Vrijeme je da neke stvari iz prošlosti raščistimo, ali i da se bavimo pitanjem budućnosti', nastavlja ministar:

'Ako je problem 'Za dom spreman' u toj pjesmi Čavoglave, govorim samo o toj pjesmi i samo u tom okviru - ja mislim da je onda puno veći problem komunistička partija i crvena petokraka pod kojom je Vukovar zgažen, ubijen, po kojoj su silovane žene, ubijani starci, djeca, hrvatski branitelji mučeni. 18.000 ljudi je ubijeno, 402 djece su ubili u Hrvatskoj s tom petokrakom koju danas s ponosom podižu i nose i nitko im ništa ne prigovara.'

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević poručio je da nakon ovoga više neće biti koncerata s više od 100 tisuća ljudi u Zagrebu i to zbog organizacijskih i sigurnosnih razloga. Njegova stranka Možemo! i SDP oštro su osudili ustaški poklič, iako su kao vlast u Zagrebu dopustili održavanje koncerta. Zašto Tomašević onda nije zabranio ovaj događaj, Anušić odgovara:

'Iz istog razloga što oni i 1991. godine nisu imali hrabrosti doći i reći HOS-ovcu 'skini svoju oznaku i nemoj to govoriti ili nemoj tu pjesmu pjevati', nego sada svi imaju naknadnu pamet. Tomašević je politički uokviren u svoju političku platformu, ona se zove Možemo!. To je jedna od po meni političkih platformi koja je nosilac svega ovoga kada govorimo o ovim 'lijevim vrijednostima'. Tomašević nije pokazao hrabrost niti kao gradonačelnik, ni sada, a niti onda.'

Zapaljiva retorika dolazi i s istoka. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić subotnji koncert nazvao je najvećim fašističkim skupom od Drugog svjetskog rata dok srbijanski mediji montiraju scene iz Zagreba koje se nisu dogodile. Anušić ističe da zapaljivu retoriku nismo započeli mi, već upravo njihov režim i to još tamo 90-ih godina:

'Pogledajte srpske medije pa ćete vidjeti na kakav i na koji način govore o hrvatskom čovjeku, hrvatskom narodu. Tamo nema više naziva Hrvati ili komšije, susjedi - mi smo za njih svi ustaše. Montira se sve i svašta, optužuje se sve i svašta, mi smo krivi za sve nedaće koje su se dogodile Srbiji.'

'Maltretiraju naše državljane na granicama, Hrvate koji žive tamo - mislim da se u vremenu pred nama moramo trgnuti i početi raditi stvari koje su ključne i bitne za preživljavanje naše države i naroda', dodaje potpredsjednik Vlade.

Razgovarali su i o vojnom mimohodu koji će se 31. srpnja održati u Zagrebu povodom 30. obljetnice VRO Oluja.

'Pripreme su još tijeku. Uhodavamo se, uvježbavamo se na Udbini - tamo se pripremaju za mimohod. Organizacijski ne kasnimo u nikakvim rokovima. Situacija je takva da su sve sastavnice organizacije ovaj mimohoda, sva ministarstva koja su uključena, su u koordinaciji i zajedno imamo kontinuirane sastanke. Zasad sve ide po planu.'

Građani će stoga uskoro imati priliku vidjeti vojnu moć Hrvatske vojske - kopnene i zračne snage.

'Preko tri tisuće vojnika, 450 vozila, prvi puta će skoro svi Rafalei biti u zraku, Kiowe, helikopteri, Black Hawkovi. Bit će Bradleyi, bit će Leopardi, bit će Bayraktari. To su sve stvari koje u ovom trenutku Hrvatska ima.'

Svijet se posljednjih mjeseci ubrzano naoružava, a taj trend prati i Hrvatska:

'Teško je to uspoređivati i reći da smo mi sad jači od nekoga ili su oni slabiji od nas. Tako ne bi htio niti karakterizirati bilo koga. Mi smo mala, kompaktna vojska, oružana sila koja djeluje i funkcionira u obrambenom smislu. Odvraćanje je naša prva zadaća.'

Ove godine dosegnuli smo dva posto ulaganja od ukupnog BDP-a. Nove smjernice NATO Saveza, usvojene na posljednjem summitu, zahtijevaju povećanje izdvajanja na 5 % - 3,5 % odnosi se na opremanje i modernizaciju dok se 1,5 posto odnosi na civilnu infrastrukturu. Te ciljeve treba ispuniti do 2035. godine.

'Mi ćemo, ako ovako nastavimo, vrlo brzo i prije tog roka doseći te brojke i postotke.'

U prijevodu, umjesto dosadašnjih milijardu i pol, izdvajat ćemo 3,2 milijarde eura. Na koji ćemo način to financirati?

'Hrvatsko gospodarstvo je u zamahu, jako je i mi nemamo problem sa izdvajanjem, nemamo problem s održavanjem te razine izdvajanja za obranu i za modernizaciju. Neće biti bojazni da će se nekim resorima uzimati novci da bi se izdvajalo za obranu i sigurnost.'

'To neće biti opterećenje za naše gospodarstvo već prilika za rast', ističe ministar obrane koji je kao dobar primjer prakse uzeo proizvodnju malih borbenih dronova s kojima se, tvrdi, Hrvatska može nametnuti:

'Hrvatska preuzima oko 200 tisuća takvih dronova i vrlo, čak do kraja godine možemo podići proizvodnju na 350 tisuća, a već iduće godine pola milijuna i više. To je ozbiljan broj. Svi dronovi koji se proizvode, proizvode se u potpunosti u Hrvatskoj. Nijedna komponenta tog drona nije iz Kine, ne uvoze se s istočnog tržišta.'

S obzirom na sve ranije navedeno - globalne napetosti, povećana izdvajanja za obranu - trebaju li Hrvati biti zabrinuti oko potencijalnih sukoba?

'Ne treba Hrvatska biti zabrinuta, Hrvatska samo treba biti spremna. Hrvatska mora biti organizirana, mora biti pripremljena, mora se pripremati za sve moguće ugroze koje se eventualno u budućnosti mogu dogoditi. Geopolitička situacija sigurnosno nije dobra, ali zato radimo ovo sve što radimo, zato ne možemo zaostati u pripremama i u opremanju i modernizaciji naših oružanih snaga, zato ne smijemo odustati od svega onoga što činimo i radimo'.

Mjesecima se razgovara i o uvođenju vojnog roka. Bila je to tema i današnjeg užeg kabineta Vlade, a pred saborskim bi se zastupnicima to trebalo naći prije ljetne stanke. Anušić očekuje da će zakoni biti usvojeni u listopadu ili najkasnije u studenom, a proces obuke trebao bi početi 1. siječnja 2026. godine. Ministar ne strahuje od toga da će se masovno koristiti priziv savjesti:

'Moja procjena je da će minimalno polovica onih koji imaju obavezu se odlučiti na temeljno vojno osposobljavanje. Rađena je anketa i njih 67 % podržava uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, a 62 % će se odazvati.'

Godišnji potencijal je između 18 do 20 tisuća mladića, a ministar je podsjetio i da, iako za njih vojni rok nije obvezan, djevojke se često javljaju za dragovoljno služenje vojnog roka.

Razgovarali su i o šokantnom ubojstvu za koje se tereti pripadnik Počasno-zaštitne bojne. Riječ je o muškarcu koji je na području Markuševca likvidirao dvije osobe, a kasnije se saznalo da je riječ o pripadniku Hrvatske vojske. Ministar je dobio izvješće VSOA-e, a upitali su ga - čija je odgovornost da se ovakva osoba našla u redovima HV-a?

'Ne možemo pokazati prstom u nekoga i reći da je odgovoran. Nije rađen najviši stupanj provjere. Taj stupanj provjere koji prolaze neki drugi dužnosnici i koji prolaze neki drugi trebali su prolaziti i pripadnici te Počasne-bojne. Od sada ćemo, temeljem smjernica koje mi je dao glavni inspektor Oružanih snaga, u budućnosti primjenjivati taj najviši stupanj provjere koje radi upravo VSOA.'