CRO DEMOSKOP Istraživanje pokazalo tko su najnegativniji političari i kako stoje stranke

Hrvatska je pred izborima, a ima li promjene trendova sada kada se više manje zna tko će koga podržati otkriva RTL i novi Crodemoskop.

Osjeti se da je biračko tijelo malo živnulo i da se smanjuje broj neodlučnih i onih koji odgovaraju sa 'ne znam'.

Dvije vodeće stranke su i dalje dominantne. Vladajući HDZ je u blagom padu, predvodnik oporbe SDP u blagom rastu. Da su izbori provedeni početkom studenog HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja, SDP-a, ali i ostatka političke konkurencije. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 4. i 7. studenog HDZ zabilježio izbor od 26,7 posto (u listopadu 26,9 posto). Na drugom mjestu je SDP s 22,2 posto (prema 21,6 posto iz listopada). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 9 posto (prošli mjesec 8,6 posto).

Na četvrtom je mjestu i dalje Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 6,4 posto (u listopadu 6,1 posto). Domovinsku pokret na petom mjestu polako 'gubi dah' sa sadašnjih 3,5 posto izbora (u prošlomjesečnom mjerenju 4,5 posto, a posljednje mjerenje prije rascjepa u kolovozu pokazivalo je potporu od 6,7 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista od čega najveći dio 'uzima' HDZ. Od pet vodećih stranaka dvije su u mjesečnom negativnom izbornom saldu (DP -1,0; HDZ -0,2 postotna boda).

S druge strane tri su stranke zabilježili pozitivan prinos na svom izbornom 'kontu' (SDP+0,6; Možemo +0,4; Most +0,3 postotna boda). Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji studeni od vodeće petorke dvije su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +7 postotnih bodova; HDZ +1,3). U međugodišnjem minusu su Domovinski pokret (-4,9 postotnih bodova), Možemo (-2 postotnih bodova) i Most (-1,1 postotnih bodova).

Ostatak političkih stranaka, parlamentarnih ili izvanparalmentarnih, grupirane su u dvije skupine s pragom od 1 posto. Osam je stranaka iznad 1 posto (Centar 1,9 posto; IDS i Domino po 1,3 posto.

Četiri su stranke s izborom od 1,1 posto (HNS, Radnička fronta, Fokus i HSU), a na 1 posto je HSS. Ispod jedan posto su sljedeće stranke: Odlučnost i pravednost (0,9 posto), Nezavisna platforma Sjever (0,8 posto),

Donji dio liste prvih 20-ak stranaka u Hrvatskoj čine još: Hrvatski suverenisti i Pravo i pravda (obje po 0,6 posto), HSLS (0,5 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,1 posto, uz 17,8 posto neodlučnih.

Kako stoji glavni dvojac?

Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji. Odlučan da ostane na Pantovčaku Zoran Milanović za dva postotna poena povećava svoj rejting na listi najpozitivnijih političara. Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike s izborom od 23,3 posto ispitanika (u odnosu na 21,2 posto iz listopada). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugi na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara i to s izborom od 14,6 posto (prema 14,8 posto iz prošlog mjerenja u listopadu). Na trećem se mjestu zadržala Marija Selak Raspudić s izborom od 3,8 posto (prema prošlomjesečnih 2,9 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 2,6 posto drži zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević (u listopadu 1,3 posto). Miro Bulj je peti izbor s 1,8 posto (prije mjesec dana 0,9 posto). Među 10 top političara još su: Božo Petrov (1,5 posto), Ivan Anušić (1,4 posto)...

Listu od 10 najpozitivnijih zaključuje šef SDP-a Hajdaš-Dončić, europarlamentarkom Biljanom Borzan i Možemovkom Sandrom Benčić (sve troje po 1,3 posto). Najviše vas smatra da pozitivan nije nitko od političara, a iznimno spomenimo i da su na 11-om i 12-om mjestu pozitivaca dvoje predsjedničkih kandidata Ivana Kekin i Dragan Primorac.

I listu negativaca predvode premijer i predsjednik, obojica s rastom negativne percepcije, dok se na treće mjesto ovaj mjesec vratio ministar vanjskih poslova Grlić Radman. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 34,6 posto (u odnosu na 33,8 posto iz listopada). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove 'negativne ljestvice' s izborom od 16,6 posto (u listopadu 15,5 posto). Na treće se mjesto vratio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman s izborom od 3,6 posto (prema 0,4 posto u listopadu).

Na neslavnoj listi i dalje su Ivan Penava s izborom od 2,6 posto (u listopadu 5,3 posto). Milorad Pupovac je peti s izborom od 2,5 posto (prema 1,5 posto iz prethodnog mjerenja). U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Hrvoje Zekanović (1,6 posto), Gordan Jandroković (1,5 posto), kao i zagrebački gradonačelnik Tomašević ( 1,0 posto), te Peđa Grbin i Davor Božinović (obojica po 0,8 posto). Među 10 najnegativnijih hrvatskih političara tri su predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, Domovinski pokret), premijer, predsjednik Republike i predsjednik Sabora, tri člana Vlade, istaknuti predstavnik najbrojnije nacionalne manjine u zemlji, te Hrvoje Zekanović.

Ocjene jedva prolazne

Što se tiče ocjene rada hrvatskih institucija: U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,96 (prema 2,95 iz listopada). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (4,02), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,01), Mosta (2,91), Domovinskog pokreta (2,79), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23). Zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 57. mjesecu mandata bivša predsjednica Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 2,80, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3,20).

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,26 (prema prošlomjesečnih 2,30). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,28), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,60; Most 1,98; SDP 1,88; Možemo! 1,81). Politiku Vlade RH u šestom mjesecu trećeg mandata podržava 25,2 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 25,6 posto).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,15 (u listopadu ta je ocjena iznosila 2,16). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,97 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo i iznosi 1,76.

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom studenog podupire 20 posto građana (preme 19,8 posto iz listopada). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 68,6 posto (prema 67,9 posto u listopadu). Kakav je smjer zemlje ne zna 11,4 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 52,8 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina više nego dvostruko niža i iznosi 22,1 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 13,7 posto; SDP 12,3 posto; Možemo! 6,9 posto).

Tragične poplave, opolitički sukobi na vrhu i visoke cijene hrane najvažnije teme proteklog mjeseca

Tragične poplave u susjednoj Bosni i Hercegovini, te u Španjolskoj najvažnija je tema mjeseca za 19,3 posto građana. Sukob predsjednika Milanovića s Plenkovićem, Anušićem i Grlić Radmanom je drugi izbor za temu mjeseca u 12,6 posto slučajeva. Visoke cijene hrane i drugih važnih proizvoda u hrvatskim trgovinama je najvažnija tema za 12,4 posto građana. Još su dvije teme zabilježile češći izbor: političke svađe i sukobi u vezi pomoći Ukrajini u misiji NSATU (9,8 posto) i bojkot nastave u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi (8,6 posto). Sljedeće dvije teme bilježe izbor oko 5 posto: intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Gazi i Libanonu, sukob Irana i Izraela (5,9 izbora), te rasprave o poreznim izmjenama kojim se uvodi porez na nekretnine (4,9 posto). Tri su teme s izborom većim od 3 posto: sve izraženije aktivnosti u pretkampanji izbora za predsjednika Republike (3,6 posto), pogibija ravnatelja KBC Zagreb (3,5 posto) i kampanja za predsjedničke izbore u SAD-u (3,3 posto). Iznad dva posto su dvije teme: kupovina 50 njemačkih tenkova Leopard (2,8 posto) i tzv. slučaj nakaze (2,2 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.

Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.