Državni dug ispod 60 posto BDP-a, ali deficit raste zbog većih rashoda

Državni zavod za statistiku objavio je travanjsko Izvješće o prekomjernome proračunskom manjku i razini duga opće države za razdoblje od 2021. do 2024. Prema najnovijim podacima, konsolidirani proračunski manjak opće države u 2024. iznosio je -2,026 milijuna eura, što čini 2,4 % bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Usporedbe radi, u 2023. godini deficit je bio značajno manji - 0,8 % BDP-a, dok je 2022. zabilježen blagi suficit od 0,1 % BDP-a. Povratak u negativan saldo u 2024. godini posljedica je, među ostalim, većih državnih rashoda, posebice onih vezanih za plaće u javnom sektoru, socijalne transfere i kapitalne izdatke.

Unatoč rastu nominalnog iznosa duga, koji je na kraju 2024. iznosio 49,28 milijardi eura (porast za 2,1 % u odnosu na 2023.), udio duga u BDP-u pao je na 57,6 %, što je ispod ključnog Maastrichtskog praga od 60 %. To predstavlja značajan pad u odnosu na prethodne godine - 61,8% u 2023., 68,5 % u 2022., i čak 78,2 % u 2021.

Iako su i prihodi i rashodi države u 2024. rasli, rashodi su rasli bržim tempom, što je doprinijelo povećanju deficita. Najveći rast zabilježen je kod naknada zaposlenima, socijalnih naknada te kapitalnih transfera i međufazne potrošnje. Istodobno, povećani porezni prihodi i socijalni doprinosi donekle su ublažili fiskalni pritisak.

Porezi na proizvodnju i uvoz iznosili su 16,47 milijardi eura (+9,5 %), dok su porezi na dohodak i bogatstvo porasli na 6,41 milijardu eura (+12,6 %). Prihodi od socijalnih doprinosa iznosili su 9,84 milijardi eura, što je čak 17,5 % više u odnosu na 2023.

Primarni deficit (manjak proračuna bez uračunatih kamata) iznosio je 707 milijuna eura, ili 0,8 % BDP-a, što je značajno pogoršanje u odnosu na 2023., kada je zabilježen primarni suficit od 676 milijuna eura.

Kamatni rashodi također su rasli – s 1.294 milijuna eura u 2023. na 1.319 milijuna eura u 2024. (+1,9%).