Još jedna sramotna greška na državnoj maturi, sastavljači Istanbul proglasili glavnim gradom Turske

Istanbul, ne Ankara, glavni je grad Turske - tog su mišljenja sastavljači ispita mature iz Hrvatskog jezika. Greška je to koja nije primijećena niti u procesu recenzije ispita. 

Naime, na ispitu koji se ove godine pisao na jedinstvenoj razini, u 44. zadatku maturanti su morali zaokružiti slovo ispred jedne od četiriju rečenica koje su napisane u skladu s pravilima o pisanju velikoga i maloga početnog slova. Od svih ponuđenih malo i veliko slovo korišteno je ispravno samo u rečenici 'Prijestolnica Istočnoga Rimskog Carstva bio je Carigrad, grad koji se danas zove Istanbul i glavni je grad Turske.'

NCVVO: 'Sadržaj je sa stajališta jezične norme irelevantan'

Na ovu grešku pozornost su portalu Srednja.hr obratili čitatelji. Vjerojatno bi prošla ispod radara da tog dana nije donesena odluka o poništavanju zadatka u ispitu iz Politike i gospodarstva, a nekoliko dana prije i ona da će se poništiti jedan od zadataka A razine Matematike. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja s tog su portala upitali jesu li bili svjesni ove greške i kako je do nje došlo. Poručili su kako se ovim pitanjem ispituje pravopis pa sadržaj s tog stajališta nije bitan.

'Ispit iz Hrvatskoga jezika u cjelini Čitanje, književnost i hrvatski jezik sadrži jezični zadatak čiji ishod provjerava poštivanje norme o pisanju velikoga i maloga početnoga slova. Zadatak glasi: Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikoga i maloga početnoga slova? U takvim se zadacima ne ispituje sadržaj te je posve jasno da je to jezično pitanje i koji je odgovor sa stajališta jezične norme točan. Dakle, u ovome zadatku sadržaj ne može utjecati na pravopisnu točnost, tj. sadržaj je sa stajališta jezične norme irelevantan', odgovorili su iz NCVVO-a.

Od sastavljanja zadataka pa sve dok maturanti ne otvore ispitne vrećice i krenu rješavati zadatke - put je dug. Ovaj zadatak morao je proći kroz ruke više osoba. Osim sastavljača, zadatak su morali vidjeti i recenzenti, pa se prirodnim nameće pitanje kako to da baš nitko nije uočio ovu grešku.

'Ispit iz Hrvatskoga jezika sastavilo je šest članova stručne radne skupine za Hrvatski jezik. Ispit je bio na metodološkoj recenziji, sadržajnoj recenziji (koja se dijeli na književnu i jezičnu recenziju) te je još jedan srednjoškolski profesor pregledao i književnost i jezik, dakle četiri su stručnjaka pregledala ispit', odgovorili su iz NCVVO-a na pitanje Srednje.hr koliko je članova sudjelovalo u izradi ispita iz Hrvatskog i koliko u postupku recenzije.

Na zadatak nije bilo prigovora, neće se poništavati

Ispit mature iz Hrvatskog jezika ove je godine prijavilo nešto više od 28 tisuća pristupnika. Nakon više godina ponovno se utvrđivao zaseban prag prolaznosti na testu književnosti, jezika i sažetku te zaseban na eseju. Privremeni rezultati kazuju da 3652 pristupnika nije prošlo ispit. Ispod granice prolaznosti na eseju bilo je 2395 pristupnika, a na testu ispod granice praga prolaznosti bilo je 379, dok je i esej i test palo 788 pristupnika. Na ovo, 44. pitanje, kazali su iz NCVVO-a, nije uložen niti jedan prigovor.

'S obzirom na to da u ovome zadatku sadržaj ne može utjecati na pravopisnu točnost, tj. sadržaj je sa stajališta jezične norme irelevantan te da za ovaj zadatak nije zaprimljen niti jedan prigovor, nema osnove za poništenje zadataka', zaključili su.