ŠPICA S MACANOM: 'Gledamo povijesno najveću razliku plaća privatnog i javnog sektora - poslodavci to više ne mogu pratiti'

Hrvatska godišnje kroz sustav javne nabave potroši više od 12,6 milijardi eura, što čini oko petine BDP-a. Jesu li ti procesi dovoljno transparentni i učinkoviti, prate li pragovi kretanje inflacije i hoće li najavljene izmjene zakona doprinijeti boljem sustavu ili ga nepotrebno zakomplicirati? Što rast plaća i manjak radne snage znače za odnos javnog i privatnog sektora te ulogu stranih radnika? O svemu tome u novoj epizodi podcasta Špica s Macanom razgovaraju Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), i Ariana Vela, stručnjakinja za EU fondove i javnu nabavu.

U javnom sektoru plaće su proteklih godina značajno rasle, a predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber u Špici s Macanom govori kako privatnici takav tempo ne mogu pratiti. 

'Ovo je povijesno najveća razlika između plaća u privatnom i javnom sektoru, govorimo o gotovo 35 posto. Privatni sektor ne može dizati plaće 48 posto godinu za godinom. To vodi prelijevanju radnika u javni sektor i dodatno opterećuje proračun', pojasnila je. Dodala je i kako se nedostatak radnika koji trenutno opterećuje gospodarstvo može promatrati kao priliku da se državni aparat smanji.

Pokretanjem gospodarstva moglo bi doći do povratka Hrvata koji su se iselili, smatra Weber, a do tada nedostatak domaće radne snage popunjavaju strani radnici. Poduzetnica i stručnjakinja za javnu nabavu Ariana Vela kaže da nije realno očekivati skori povratak hrvatskog iseljeništva nego se prilagoditi okolnostima u kojima se nalazimo. 

'Država mora sustavno raditi na integraciji, ne samo kad dođu, već i u pripremi za dolazak. Jezične i kulturološke barijere stvaraju tenzije koje treba prevenirati. U novim izmjenama očekuje se i učenje hrvatskog jezika za one koji su dulje ovdje, to je preduvjet kvalitetne usluge i suživota', rekla je.

Plaće u Hrvatskoj su suprotno općem dojmu rasle brže od inflacije, podsjetila je Weber. 

'Brojevi su vrlo egzaktni. U pet godina plaće su rasle znatno brže od kumulativne inflacije, ipak problem su najniže plaće, tj. ljudi s dna raspodjele najviše troše na hranu i stanovanje i njih treba ciljano štititi kako bi imali život dostojan čovjeka', poručila je.

Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu u strateškom planiranju Vela je istaknula važnost biranja prioriteta. 

'Ne možemo imati 60 strateških ciljeva u ovako maloj državi unutar jednog strateškog projekta. Treba prepoznati jake strane i gurati odabrane proizvodne niše. Ako pokušavaš gurati sve, na kraju ne guraš ništa', poručila je.

Smatra i da je vrijeme za suštinsku reformu Zakona o javnoj nabavi. 

'Ne možemo održavati sustav u kojem je najniža cijena dominantna, a kvalitetu i 'intelektualne usluge' vrednujemo nedostatno. Takav pristup dugoročno poskupljuje projekte kroz dodatne radove i kašnjenja', poručila je. Administrativni troškovi i regulacije europske ponuditelje čine nekonkurentnima pa na natječajima pobjeđuje nelojalna konkurencija iz trećih zemalja. 

'Unija često kasni, a gospodarstvo ne može čekati, zato trebamo pametnija, jasnija pravila koja istodobno čuvaju konkurenciju i štite domaće kapacitete', poručila je Vela za kraj.