Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay Švicarska ulaže 250 milijuna dolara u obnovu atomskih skloništa. Evo kako stoji Hrvatska

Švicarska ulaže 250 milijuna dolara u obnovu atomskih skloništa. Evo kako stoji Hrvatska

Revizija pokazala uznemirujuće podatke

Švicarska planira uložiti 250 milijuna dolara u obnovu i nadogradnju svoje mreže starih atomskih skloništa, a takva mreža se sve više doživljava kao prednost u vrijeme sve veće globalne neizvjesnosti, posebice nakon ruske invazije na Ukrajinu, piše Reuters, prenosi Forbes.

Zahvaljujući zakonu iz 1963., Švicarska je već ispred susjeda poput Njemačke. Svaki od njenih 9 milijuna stanovnika, uključujući strance i izbjeglice, ima zajamčeno mjesto u skloništu koje ih štiti od bombi i nuklearnog zračenja.

Uz Švicarsku, Finska je druga zemlja po broju izgrađenih skloništa u Europi. Njena javna skloništa mogu prihvatiti više od 4,5 milijuna građana od ukupno 5,6 milijuna, a prema potrebi u njih se može smjestiti i cjelokupno stanovništvo. Finski zakoni  kažu da svaka građevina veća od 1000 četvornih metara mora imati sklonište.

U 2040 skloništa, s koliko ih raspolaže Hrvatska, može se pak smjestiti manje od deset posto svog stanovništva, otkrilo je ovogodišnje izvješće Državnog ureda za reviziju o upravljanju i korištenju skloništa za građane.

Skloništa imaju kapacitet za 368 tisuća građana što je 9,5 posto stanovništva prema popisu iz 2021. godine, stoji u Izvješću. Više od tri četvrtine skloništa, njih 1637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu i u njih se može smjestiti 168 tisuća stanovnika glavnog grada. U pitanju su skloništa osnovne zaštite, skloništa dopunske zaštite ili tunelska skloništa, skloništa pojačane zaštite te skloništa za koje nije utvrđen stupanj zaštite.

Gradovi obuhvaćeni revizijom upravljaju sa 476 skloništa ili 29,1 posto od ukupnog broja skloništa na njihovu području.

Državni ured za reviziju je pak preporučio gradovima da provedu detaljni pregled i kontrolu javnih skloništa u njihovu vlasništvu i suvlasništvu radi provjere ispravnosti i dotrajalosti postojeće opreme i instalacija te ocjene potreba tekućeg i investicijskog održavanja i o utvrđenom stanju sastaviti zapisnike. Također,  preporučio je da u suradnji s vlasnicima drugih skloništa prikupe detaljnije podatke o ispravnosti i za preostala skloništa na području pojedinog grada, kako bi se raspolagalo cjelovitim podacima o stanju i ispravnosti svih skloništa na području pojedinog grada, objavio je Forbes.

Vaša reakcija na temu