Uhlir: Vjesnikov neboder treba rušiti, može se napraviti suvremena vizura Zagreba 21. stoljeća

Program priuštivog najma, Zakon o prostornog uređenju, ali i sudbina Vjesnikovog nebodera – sve su to teme o kojima je u Intervjuu tjedna Media servisa govorio državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir. Poručuje – vrijeme je pregazilo građevine poput Vjesnika, treba racionalno donijeti odluku što s njima i što brže riješiti to pitanje.

Nakon velikog požara u kojem je izgorio neboder Vjesnika građani su ostali suočeni s opasnošću od njegovog urušavanja. Državnog tajnika Željka Uhlira pitali su kolika je ta opasnost.

'Mogu vam reći kao građevinski inženjer, statičar, čovjek koji se bavio statikom prije određenog broja godina, dakle požar je jedno vrlo intenzivno opterećenje za konstrukcije, neboder je građen od armiranog betona, što armirani beton relativno dobro podnosi požarna opterećenja, međutim pri određenim temperaturama i duljem trajanju sve to je značajno za stupanj oštećenja konstrukcije, dakle duljina trajanja i intenzitet požara, može doći i do fatalnih oštećenja.'

Zato je, nastavio je Uhlir, nužno ono što je Ministarstvo poduzelo – sazvan je stručni tim, a potom su, koliko se to moglo, napravljeni i prvi vizualni pregledi izvana i iznutra.

'Međutim, ocijenjeno je da je konstrukcija vrlo opasna. Treba znati da pri temperaturama od 400 stupnjeva već beton sam po sebi kao materijal znatno popušta i gubi svoja svojstva, čelik isto tako, i vizualnim pregledom se može ustanoviti da li su fatalna oštećenja.'

To ne mora nužno značiti u cijelom neboderu, ali u dijelovima konstrukcije, napominje Uhlir. Podsjeća da su temperature išle i do 1000 stupnjeva, kao i da je požar dugo trajao.

'Ako je to trajalo dugo, a jest, već se može znati da su oštećenja vrlo velika. Rizici su tu jako veliki. Radi se o neboderu od 16 katova, stara konstrukcija iz 50-ih godina, požar se još uvijek proučava, djelovanje požara na konstrukciju. I stalno se usavršavaju metode zaštite, tako da 50-ih godina smo bili na jednoj razini, danas smo na sasvim drugoj razini zaštite. Sve upućuje na to da će biti vrlo, vrlo zahtjevno ocijeniti i donijeti odluku da li ta zgrada, ta građevina, zapravo, može opstati u prostoru ili je prevelika ugroza za sigurnost.'

Resorni ministar Branko Bačić rekao je da će po pitanju sudbine nebodera slušati struku, s čime se slaže i državni tajnik. Kaže da se poduzelo sve što se trebalo poduzeti. 

'Mora se poštivati struka i stručno mišljenje, i sačuvati ljude koji bi se eventualno našli u blizini nebodera', ističe Uhlir i dodaje kako to znači zabranu pristupa, ograničenje evakuacijskog prostora i monitoring.

'Kada se skupi dovoljno podataka, jedan, ono što sam maloprije spomenuo je vizualni pregled, već on može puno reći o tome kakva su oštećenja. Ako su velika, onda nema govora o ničem drugom, nego zapravo o hitnom uklanjanju. A ako su djelomično veća oštećenja, a djelomično ipak manja, onda se može napraviti još dodatna istraživanja ultrazvukom, petrografskim analizama da se vidi koliko je stradao beton. Nakon toga, a to sve ide brzo sada, ne može se tu dugo čekati, sve to ide brzo, podaci će biti podastrijeti, stručna mišljenja, i treba donijeti odluku. Dakle, ići će to relativno brzo, ali treba uvažavati ipak i voditi računa o sigurnosti ljudi.'

Uhlir se osvrnuo na vijest o uhićenju osobe povezane s požarom.

'Čuli smo svašta, zahvaljujući stvarno i našem MUP-u koji je profesionalno odradio svoj dio posla, vrlo brzo se otkrilo da se netko nalazio u zgradi, čak je i pronađen tko je taj netko, evo kao što ste i sami rekli. Vidjet će se u nastavku, sve će to biti jako brzo, kroz koji dan sve će se znati.'

Na pitanje je li požar došao kao posljedica nebrige za neboder Vjesnika i nečinjenja Vlade, odgovorio je:

'Sve te stare građevine, koje mi imamo još dan danas, tu je bolnica Blato, pa i Vjesnikov neboder, dakle, sve te stare građevine, s jedne strane, vrši se i pritisak na Vladu i na politiku da treba očuvati, da je to vizura, da je to spomenik. S druge strane, te građevine nisu za današnje vrijeme primjerene. One bi se trebale, da li radikalno obnoviti s ogromnim troškovima ili ih treba ukloniti. Te odluke nisu lagane, pritisci su veliki i dan danas čujete u medijima, svi možemo čuti, kako je to vizura Zagreba. Pa da, ali treba racionalno pristupiti tom pitanju.'

Uhlir nastavlja:

'Vidimo da, po ovom svemu što se događalo, da je na takvom mjestu primjerenije imati nešto suvremeno, a povezujem, paralelu vučem i s bolnicom Blato. Dakle, ne treba biti sentimentalno vezan za nešto što je prošlo vrijeme, što su svi mogući faktori iskoristivosti potrošeni. Vrijeme je pregazilo takve građevine. Naprosto, treba racionalno donijeti odluku što s njima i što brže riješiti pitanje.' 'Mislite da treba rušiti neboder?' 'Pa to je moj osobni stav. Moj osobni stav za takve sve građevine, koje su financijski prezahtjevne da bi se nešto u njima tek toliko odvijalo, da naprosto treba srušiti. To nisu građevine tipa povijesnih vrijednosti, a predstavljaju veliku ugrozu u prostoru.'

Uhlira su pitali što bi, prema njegovom mišljenju, trebalo biti na toj lokaciji.

'U cijelom svijetu poslovni neboderi se ruše i grade se novi. Na toj lokaciji može biti takav još veći, mogu biti čak dva, dakle može se napraviti vrlo dobra vizura Grada Zagreba, suvremena, Zagreb 21. stoljeća. Ako je nešto dotrajalo, ako nešto nije funkcionalno, znate kako je s hotelima, dakle, stari hoteli ne mogu se pretvoriti jednostavno u nove kategorije. Naprosto to ne ide, mora se srušiti i napraviti novo. Ovo nije spomenik, ovo je funkcionalna zgrada bi trebala biti i živimo u takvom vremenu kada zapravo treba racionalno djelovati.'

Iako je bio zapušten, država je u Vjesnikovom neboderu držala dio dokumentacije nekoliko ministarstava, pa tako i Ministarstva graditeljstva, no Uhlir kaže da nije upoznat s time o kakvoj je dokumentaciji riječ. Na pitanje brine li država dovoljno za svoje nekretnine, ponavlja:

'Mi vidimo koliko imamo starih i napuštenih nekretnina. Rekao sam maloprije da se radi o odlukama koje nisu lagane zato što su građani sentimentalno vezani uz nekakve nekretnine, nekakve građevine, makar nema racionalnog opravdanja za njih, da ih još dan, danas održavamo ili čuvamo.'

Uhlir se osvrnuo i na kritike oporbe da Ministarstvo graditeljstva Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada docira građanima, dok s druge strane država sama ne brine za svoje zgrade.

'Kritike su i dobrodošle da se malo, neki puta, i potakne donošenje odluka. Međutim, radi se o tome da te zgrade, te građevine nemaju problem star godinu, dvije ili tri. Dakle, to su građevine koje imaju desetljeća nagomilanih problema i naravno da ih nije lako riješiti u jednom trenutku, u jednom mandatu. To su problemi koji se nižu kroz brojne vlade koje nisu donosile pravovremene odluke, a nisu ih donosile upravo iz ove sentimentalne vezanosti građana.'

Vlada je prošloga tjedna usvojila Program priuštivog najma. Uhlir podsjeća da u Hrvatskoj postoji oko 600 tisuća praznih stambenih jedinica u državi, dok ih, istodobno, nedostaje 236 tisuća.

'Idemo sad probati aktivirati dio ovih 600 tisuća u privatnom vlasništvu prvenstveno, jer oni prevladavaju, na način da pomognemo vlasnicima koji godinama drže prazne svoje stanove i imaju određene pravne nedoumice oko toga da nepoznatim osobama daju ključeve svojih stanova ili možda treba te stanove dijelom i urediti, a oni nemaju sredstava da ih urede i stanovi stoje prazni. To su stanovi koji su svugdje oko nas. Ne treba graditi, ne treba zauzimati nove zemljišne površine.'

Interes već postoji, kaže Uhlir.

'Dakle, očekujemo veliki broj stanova da će se tu pokrenuti. Građani nam se već javljaju, već se interesiraju, iako je program tek u startu, već pitaju na koji način, kako će se moći regulirati ti odnosi.'

No, mogu se čuti i skeptični građani koji se pitaju zašto bi dali svoj stan na raspolaganje državi. Uhlir na to kaže:

'To su pitanja od onih koji zapravo stanove nemaju. To ćete čuti na ulici nekoga kada se pita 'da li bi vi vaš stan dali', on kaže 'zašto bi ja dao'. Pa to vam odgovara onaj koji stan nema, koji nema viška stana. Oni koji imaju prazne stanove, oni imaju određene razloge zašto im stoje ti prazni stanovi. Zbog čega netko u Gradu Zagrebu, ako u Zagrebu ima 58.000 praznih stanova, zbog čega ti ljudi ne bi danas zarađivali 700 eura mjesečno? Zato što imaju određene pravne strahove.'

Uhlir se osvrnuo i na jučerašnju žustru saborsku raspravu o tri zakona vezana uz gradnju. Oporba je ocijenila da idu na ruku privatnim investitorima i krupnom kapitalu, da će se moći graditi neovisno o volji građana i lokalne samouprave. Kritike na Zakon o prostornom uređenju uputila je i Komora arhitekata, čiji su prijedlozi, kaže Uhlir, bili uvaženi prilikom izrade Zakona.

'Moram priznati da smo mi u Ministarstvu iznenađeni, čudimo se tolikoj količini napada i smatramo da je Zakon jako dobro postavljen, a ako će biti izmjena između dva čitanja, to će onda biti vrlo male izmjene, jer ovo što mi radimo, upravo idemo na tragu toga da pojačano štitimo prostor, da pojačano dajemo odgovornost lokalne uprave, pojačavamo odgovornost i različitih djelatnika koji trebaju sudjelovati u procesu.'

Moramo zakonski djelovati i poticati lokalnu upravu da odradi svoj dio posla i donese planove u razumnom roku, u suprotnom će investitor moći graditi, poručuje Uhlir.

'Dakle, lokalnoj upravi je interes da uredi svoje područje, a mi ih samo dodatno potičemo da to naprave u jednom razumnom vremenskom roku. Ako je to dvije godine, pa zar je moguće da se u dvije godine ne može neki prostorni plan napraviti? Zar je moguće da nam u Gradu Zagrebu toliko detaljnih planova, to jest urbanističkih planova uređenja nedostaje? Pa kako? Pa zbog čega? Pa zašto se taj posao ne odradi? To je blokada cijelog sustava, to je blokada cijele države.'

U intervjuu su razgovarali i o primjeni Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, a cijeli razgovor možete pronaći na stranicama Media servisa.