FOTOGALERIJA Ribari, struka i učenici zajedno za čišći Jadran u ribarskoj luci Brižine
More kao spremnik otpada: problem koji više ne možemo ignorirati
U ribarskoj luci Brižine okupili su se ribari, predstavnici relevantnih institucija te učenici Pomorske i Prirodoslovne škole iz Splita. Sunce je 14. studenoga u Kaštel Sućurcu organiziralo javno događanje u sklopu FishNoWaste projekta.
Ribarska luka Brižine tako je postala središte razgovora o održivom ribarstvu, morskom otpadu i pravilnom gospodarenju otpadom u ribarskim lukama diljem Jadrana. Upravo je u Brižinama smještena najmodernija ribarska zadruga na Jadranu, Friška riba, koja je bila domaćin događanja.
More kao spremnik otpada: problem koji više ne možemo ignorirati
Okupljeni ribari, stručnjaci i učenici kroz predavanja, kratke videozapise, radionicu i obilazak luke dobili su jasnu sliku o važnosti izgradnje sustava koji će more čuvati od otpada.
Voditeljica projekta u Suncu, Tea Kuzmičić Rosandić, istaknula je da su ribarske luke prvi kontakt između morskog otpada i sustava za pravilno zbrinjavanje. Većina morskog otpada u more dospijeva s kopna, godinama se gomila na morskom dnu, u vodenom stupcu i na površini mora, a ribari su prvi koji ga uočavaju i mogu prikupiti svojim aktivnostima.
Podaci iz suradnje Ribarske zadruge Adria iz Tribunja i Instituta za oceanografiju i ribarstvo pokazuju da je šest tribunjskih koća samo u 2022. godini iz mora pasivno izvadilo 4,8 tona otpada.
Dubravka Bojanić Varezić iz Instituta predstavila je rezultate monitoringa morskog otpada iz luke Tribunj, istaknuvši da najveći postotak otpada čini plastika.
Matea Lovrić, upraviteljica zadruge Adria, naglasila je da od 2024. prikupljaju i otpadne ribolovne alate za obradu i recikliranje.
Kad luka postane učionica
Ribari, koji najbolje poznaju more i njegove izazove, duhovito su poručili da se ribarstvo ne može nikome preporučiti jer je to poziv koji moraš voljeti.
Učenici su kroz obilazak luke vidjeli spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, upoznali rad ribarske zadruge Friška riba koja ima dvanaest plivaričara, osam koćara, dva parangalista i jednog školjkara, a naučili su i novu vještinu – krpanje ribarskih mreža.
Majstor krpanja mreža Luka Bonačić pokazao je različite vrste mreža i metode krpanja, istaknuvši važnost produljenja vijeka trajanja opreme kako bi se smanjilo stvaranje otpada.
Događaj je obogaćen izložbom o morskom otpadu, a atmosferu je upotpunila Sara Nikšić, biologinja i glazbenica, koja je spojila glasanje kitova s elektronskom glazbom.