TUŽNA VIJEST Preminuo splitski redatelj Branko Ivanda
Imao je 83 godine
Preminuo je hrvatski redatelj Branko Ivanda, piše Večernji list. Imao je 83 godine.
Branko Ivanda bio je jedan od najvažnijih hrvatskih filmskih i televizijskih redatelja druge polovice 20. i početka 21. stoljeća. Njegov opus obuhvaća igrani film, televizijske serije i drame, dokumentaristiku, ali i pedagoški rad, zbog čega je njegov utjecaj bio višeslojan i dugotrajan – istovremeno umjetnički, obrazovni i kulturni.
Rani život i obrazovanje
Rođen je 25. prosinca 1941. godine u Splitu, u obitelji snažno povezanoj s kazalištem i glazbom. Već je obiteljsko okruženje oblikovalo njegov senzibilitet: djed mu je bio glumac u splitskom HNK, a stric ugledni skladatelj Ivo Tijardović.
Nakon završene klasične gimnazije u Splitu, u Zagrebu je studirao komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu, a potom diplomirao filmsku i kazališnu režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost. Već tijekom studija i neposredno nakon njega uključuje se u tadašnji filmski život, najprije kao kritičar i asistent režije, a ubrzo i kao samostalni redatelj.
Filmski rad
Njegov dugometražni redateljski debi Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata iz 1968. godine svrstao ga je među ključne autore generacije koja je nastojala modernizirati i intelektualizirati tadašnji jugoslavenski film. Bio je dio kruga tzv. hičkokovaca – autora koji su film promatrali i kao teorijski i kao estetski projekt.
U sljedećim desetljećima režirao je niz zapaženih igranih filmova poput Prijeki sud, Zločin u školi, Noć poslije smrti, Konjanik te Lea i Darija. U tim se djelima često bavio povijesnim, političkim i društvenim temama, kombinirajući žanrovske elemente s autorskim pristupom i izraženom vizualnom preciznošću.
Televizijski opus i rad sa širokom publikom
Ivanda je ostavio osobito snažan trag u televizijskoj produkciji. Režirao je velik broj TV drama i filmova, među kojima se ističu Drveni sanduk Tomasa Vulfa, Smrt maturanta Wagnera, Zec, U logoru, Pet mrtvih adresa i Sestre.
Široj publici najpoznatiji je po radu na popularnim televizijskim serijama poput Ljubav u zaleđu, Obični ljudi, Ponos Ratkajevih, Sve će biti dobro, Pod sretnom zvijezdom, Stella i Zora dubrovačka. U razdoblju 2000-ih i 2010-ih bio je jedan od redatelja koji su uvelike definirali vizualni stil i produkcijsku razinu domaće televizijske fikcije.
Pedagoški i institucionalni rad
Osim umjetničkog rada, Branko Ivanda bio je i važna figura u obrazovanju budućih generacija filmskih autora. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu predavao je filmsku i televizijsku režiju, najprije kao docent, a potom kao redoviti profesor. Od 2004. do 2008. godine obnašao je i dužnost dekana Akademije.
Sredinom osamdesetih godina predavao je filmsku režiju i na UCLA u Los Angelesu, gdje je imao priliku svoje iskustvo prenijeti studentima izvan Hrvatske, u jednom od središta svjetske filmske industrije.
Osobni život i kasnije godine
Njegov privatni život obilježile su velike tragedije – smrt prve supruge Stanke te prerani odlazak sina Nikole, također redatelja, koji je preminuo 2012. godine u 36. godini. Ivanda je o tim gubicima govorio otvoreno, bez patetike, ali s dubokim osjećajem za osobnu i generacijsku dramu, koja se reflektirala i u njegovim kasnijim javnim nastupima.
Nagrade i nasljeđe
Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima, među kojima se ističu međunarodne nagrade i domaća priznanja za životno djelo, uključujući i Nagradu Vladimir Nazor.
Branko Ivanda ostaje zapamćen kao autor koji je spajao umjetničku ambiciju, društvenu osjetljivost i pedagošku predanost. Njegov doprinos hrvatskom filmu i televiziji ostaje vidljiv u njegovim djelima, ali i u generacijama redatelja koje je obrazovao i oblikovao.
