VELIKA OBLJETNICA: 20 godina projekta 'Sačuvajmo Bijaće za 21. stoljeće'
Regnum Croatorum Piše: Mate Božić

VELIKA OBLJETNICA: 20 godina projekta 'Sačuvajmo Bijaće za 21. stoljeće'

Bogati program, kojim je obilježena obljetnica izdavanja Trpimirove darovnice, počeo je već od ranoga jutra kviz natjecanjem

Jučerašnja jubilarna 20. obljetnica projekta 'Sačuvajmo Bijaće za 21. stoljeće', pokrenutog još 1999. godine, zahvaljujući djelatnicima i učenicima OŠ Bijaći iz Kaštel Novog, a uz dosadašnje sudjelovanje brojnih drugih škola iz šire splitske okolice (Kaštela, Marine, Omiša, Trogira…) protekla je svečano, s nadom kako će se ovaj vrlo vrijedni antički i starohrvatski arheološki lokalitet sačuvati i u XXI. stoljeću, za buduće generacije, nastupajućoj urbanizaciji unatoč!

Povelja kneza Trpimira iz 852. (prijepis)

Bogati program, kojim je obilježena obljetnica izdavanja Trpimirove darovnice, počeo je već od ranoga jutra kviz natjecanjem (pod vodstvom nastavnika Petra Perića) u poznavanju povijesno-geografskih i prirodnih obilježja zavičaja. U kvizu su sudjelovali učenici 6. razreda osnovnih škola: Bijaći - Kaštel Novi, kneza Trpimira - Kaštel Gomilica, kneza Mislava - Kaštel Sućurac, Ostrog - Kaštel Lukšić, i prof. Filipa Lukasa - Kaštel Stari. Nakon 'ispita znanja' za učenike je upriličena i likovna radionica. Uslijedilo je snimanje milenijske fotografije Šime Strikomana (već 662. u nizu!), a potom i prigodno obraćanje predstavnika grada, ravnateljice OŠ Bijaći i muzeja grada Kaštela.

Povelja kneza Muncimira iz 892. godine (prijepis)

U zanimljivoj prezentaciji oživljene povijesti svoj doprinos manifestaciji dala je povijesna postrojba 'Praetoriani Croatorum' (Split - Klis), zatim kulturno-povijesna udruga 'Omiški gusari' te članovi 'Kliških uskoka'. Nakon živopisnog povijesnog dijela programa tijekom kojega su se okupljeni prisjetili slavne prošlosti, uslijedio je i recitatorsko-pjesnički dio učeničkih zborova OŠ Bijaći i OŠ kneza Trpimira, kao i recitatora istih škola. Svečanost je završila pjesmama čakavskog pjesnika Nađana Dumanića i emotivnim nastupom gospođe Vanje Aranze u prepoznatljivoj kaštelanskoj narodnoj nošnji. 

Sudionici projekta 'Sačuvajmo Bijaće za 21. stoljeće' s povijesnim postrojbama ('Domagojevi strijelci'  - Vid, 'Tomislavova straža' - Split i 'Vitezovi kralja Zvonimira' - Knin) u Bijaćima, 3. ožujka 2015.

Program manifestacije 'Sačuvajmo Bijaće za 21. stoljeće' još je 2015. godine uključio i predstavljanje projekta arheološkog turizma 'Regnum Croatorum', kao i prezentaciju oživljene povijesti starohrvatskog razdoblja uz sudjelovanje nekoliko povijesnih postrojbi: 'Domagojevi strijelci' (Vid), 'Tomislavova straža' (Split) i “Vitezovi kralja Zvonimira” (Knin). Naime, u nizu arheoloških lokaliteta obuhvaćenih projektom 'Regnum Croatorum' područje Bijaća (smještenih na granici Kaštela i Trogira) predstavlja najzapadniju i nezaobilaznu točku u priči o najranijem periodu razvoja starohrvatske države. 



Natpis đakona Gumperta na nadvratniku vladarskog dvora u Bijaćima; IX. stoljeće

Tako su upravo na tom mjestu pronađeni ostatci rezidencijalnog sklopa južno i jugoistočno od crkve sv. Marte, koji potječu još iz antike, a koji su, slično kao i u Ninu, vjerojatno bili adaptirani (u funkciji vladarskog dvora) tijekom prve polovice IX. stoljeća. O tome svjedoči čak šest sačuvanih nadvratnika od kojih neki nose natpise s imenima svećenika Gumperta i Gratiosa (ili Gratiana), a natpis na jednoj oltarnoj gredi vjerojatno spominje nekog hrvatskog vladara i župana: '(...Chro?)ATORV(m) ET IVPA(nus) ili (-ano)…'. Također, na samom lokalitetu pronađeno je više kamenih fragmenata ukrašenih pleternom plastikom IX. i X. st., a rekonstruiran je i oltarski ciborij s natpisom: 'Gledajte sve ovo što je iznova podignuto u čast časne Marte...'. Vladarski dvor u Bijaćima bio je i mjesto izdavanja dviju poznatih povelja, kneza Trpimira (iz 852.) i kneza Muncimira (iz 892.)  


Arheološki lokalitet u Bijaćima početkom XX. stoljeća

Nakon tih davnih dana Trpimira i Muncimira, spomen Bijaća zabilježen je i u kasnijim stoljećima: u ispravi kralja Zvonimira, u umetku Supetarskog kartulara, u zaključcima splitskog crkvenog sabora iz 1185., u buli pape Inocencija III., u povelji kralja Andrije II., zatim u ispravama iz XIV. i XV. st. Sama crkva sv. Marte spominje se 1197., a čini se da je bila razorena u vrijeme osmanlijskih pustošenja tijekom XV. i XVI. stoljeća. Iako su nakon rata kralja Ludovika I. s Mlečanima (1356.-1358.) Bijaći bili napušteni uspomena na taj glasoviti vladarski posjed je i dalje živjela. Tako je u prvoj polovini XVIII. stoljeća o sjaju i bogatstvu starohrvatskog dvora u Bijaćima pisao isusovac P. Riceputi, a sredinom istoga stoljeća D. Farlati nazivao je Bijaće 'prastarim i preplemenitim gradom' iz čijih je ruševina navodno sazdana i trogirska katedrala. Trogirski opat V. Celio Cega je 1855. zabilježio da je čak i Radovanov portal trogirske katedrale bio prenesen iz Bijaća, a istu je predaju 1859. zapisao i R. Eitelberger. Tijekom XX. stoljeća na starodrevnom tlu Bijaća provođena su i arheološka istraživanja; početkom XX. st. pod vodstvom don Frane Bulića, a potom i 1967.-1970. pod vodstvom D. Jelovine i D. Vrsalovića.

Vaša reakcija na temu
Pregledaj komentare
14