Hrvatska se sve snažnije uključuje u europski inovacijski, svemirski i obrambeni sektor, a domaće tvrtke i fakulteti već sudjeluju u razvoju tehnologija za satelite, umjetnu inteligenciju, robotiku i obrambene sustave.
U Financijskim minutama HRT-ovog Studija 4 Tomislav Capuder s FER-a i Goran Basarac iz Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije govorili su o europskim projektima vrijednima stotine milijuna eura, hrvatskim inovacijama koje se koriste i na bojištima te o sve većoj ulozi domaće industrije u europskim obrambenim i svemirskim programima.
Capuder je pojasnio kako se stopa uspješnosti od 16 posto ne odnosi na iskorištenost dostupnih sredstava, nego na konkurentnost hrvatskih projekata na europskom tržištu inovacija.
- Ako je europski prosjek oko 13 ili 14 posto, onda možemo reći da Hrvatska relativno dobro kotira i uspješno se bori na europskom tržištu inovacija - rekao je. Dodao je da su programi Obzor Europa usmjereni na istraživanje, razvoj, inovacije i poticanje poduzetništva, a ne samo na klasične znanstvene projekte.
Fakultet elektrotehnike i računarstva među najuspješnijim je institucijama u Hrvatskoj kada je riječ o povlačenju europskih sredstava. Od ukupno 168 milijuna eura, FER i projekt MARBLE osigurali su oko 21 milijun eura. Capuder je istaknuo da se Europa sve više usmjerava prema projektima koji znanstvena istraživanja pretvaraju u konkretne inovacije i proizvode.
- Fakulteti razvijaju prototipove i dokaze koncepta, ali bez tvrtki koje će ta rješenja razvijati i komercijalizirati ne može se ostvariti puna vrijednost projekta - rekao je.
U projektima sudjeluju i hrvatske tvrtke poput Jadrolinije, DILJ-a i BIOMI-ja, koje pomažu pretvaranju istraživanja u tržišno primjenjive proizvode. Capuder je objasnio da europski programi sve više traže suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva, kako bi inovacije izašle iz laboratorija i pronašle mjesto na tržištu.
Posebno je izdvojio projekt MARBLE, prvi i zasad jedini europski centar izvrsnosti u Hrvatskoj, za koji je osigurano 15 milijuna eura bespovratnih sredstava. Riječ je o centru izvrsnosti za pomorsku robotiku i održivo plavo gospodarstvo, koji povezuje istraživanja iz područja robotike, energetike i pomorske industrije.
- Projekt uključuje razvoj pametnih marina, tehnologija za uzgoj školjaka i održivih energetskih rješenja, a povezuje Zagreb s lokacijama u Šibeniku i Rijeci te nizom hrvatskih tvrtki. Nadamo se da će uspjeh MARBLE-a otvoriti vrata i drugim centrima izvrsnosti u Hrvatskoj - rekao je Capuder.
Basarac je istaknuo da Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije okuplja više od 100 tvrtki iz obrambeno-sigurnosnog sektora te povezuje industriju, akademsku zajednicu i lokalnu samoupravu kroz takozvani 'triple helix' model suradnje.
Klaster je prije četiri godine postao nacionalna kontaktna točka za Europski obrambeni fond (EDF), što znači da hrvatskim tvrtkama i institucijama pruža informacije o dostupnim europskim projektima i mogućnostima financiranja.
- Hrvatska će ove godine prvi put imati ulogu koordinatora jednog međunarodnog projekta financiranog iz Europskog obrambenog fonda - rekao je Basarac. Dodao je da hrvatske tvrtke više nisu samo partneri u projektima, nego preuzimaju i vodeće uloge u njihovoj provedbi.
Osim tradicionalnih proizvođača vojne opreme poput Đure Đakovića i HS Produkta, klaster okuplja i tvrtke iz područja kibernetičke sigurnosti, elektroničkih sustava i besposadnih tehnologija. Basarac je među primjerima izdvojio tvrtke Diverto, Infigo, Byte Lab, Doking i Orku, čiji su proizvodi već prisutni na međunarodnom tržištu i na bojištima u Ukrajini.
- Naše tehnologije prepoznate su upravo tamo gdje je najvažnije – na bojišnici - rekao je.
Prema podacima Europske komisije, Hrvatska je dosad sudjelovala u projektima Europskog obrambenog fonda ukupne vrijednosti veće od 220 milijuna eura.
Basarac smatra da Hrvatska ne može konkurirati najvećim europskim proizvođačima u područjima poput proizvodnje aviona ili svemirskih tehnologija, ali da ima snažne adute u razvoju dronova, besposadnih sustava, satelitskih komunikacija i specijaliziranih sigurnosnih tehnologija.
Istaknuo je i da hrvatske tvrtke već surađuju s velikim europskim kompanijama poput Rheinmetalla, Leonarda i Thalesa, a dio suradnje razvijen je i kroz projekte povezane s nabavom francuskih borbenih aviona Rafale.
Capuder je istaknuo da FER kroz projekte Europskog obrambenog fonda uglavnom surađuje s partnerima iz Francuske i Njemačke, koji najčešće vode konzorcije i koordiniraju projekte.
- Hrvatska dosad uglavnom nije bila koordinator takvih projekata, zato je veliki uspjeh što sada imamo hrvatskog koordinatora projekta - rekao je. Naglasio je kako FER primarno razvija civilne tehnologije i temeljna istraživanja, ali da se brojna rješenja danas mogu koristiti i u obrambene svrhe, posebno u aktualnim geopolitičkim okolnostima.
FER sudjeluje u projektima iz područja elektronike, kibernetičke sigurnosti, robotike, mikroelektronike i umjetne inteligencije, uključujući tehnologije za prepoznavanje radarskih i vizualnih podataka te elektroničko ratovanje. Capuder je izdvojio i projekte razvoja simulacijskih okruženja za vojne pilote, na kojima FER surađuje s europskim partnerima.
U razgovoru je istaknuto da hrvatske tvrtke sve više sudjeluju i u projektima Europske svemirske agencije (ESA). Capuder je naveo da domaće tvrtke ne razvijaju samo istraživačke projekte, nego i konkretne proizvode koji završavaju u svemiru. Kao primjer spomenute su tvrtke Amphinicy i Protostar Labs, čiji je softver već implementiran na satelitima Europske svemirske agencije.
Dodao je da svemirske tehnologije danas uključuju mnogo više od samih satelita – od robotike i autonomnih sustava do obrade podataka koji mogu pomoći u zaštiti kritične infrastrukture i energetskih sustava.
Na pitanje što je važnije – europski novac ili uključenost u međunarodne projekte – Capuder je odgovorio da je upravo uključivanje u europski istraživački i industrijski prostor ključno za razvoj hrvatskog znanja i inovacija. To nas tjera da razmišljamo globalno i razvijamo međunarodno konkurentne inovacije, rekao je.
Istaknuo je i važnost razmjene znanja, mobilnosti istraživača i suradnje s velikim europskim partnerima, iako je upozorio da europski fondovi često nose i veliko administrativno opterećenje.
Basarac je podsjetio da je Hrvatska još 2016. među prvima u Europskoj uniji počela financirati obrambenu industriju kroz europske strukturne i investicijske fondove. Bili smo avangarda u Europskoj uniji kada smo kroz strategiju pametne specijalizacije otvorili prostor za Defense Dual Use projekte, rekao je.
Prema njegovim riječima, hrvatske su tvrtke do 2021. kroz takve programe povukle oko 75 milijuna eura bespovratnih sredstava za razvoj tehnologija koje imaju i civilnu i obrambenu primjenu. Dodao je da su upravo ti projekti domaćim tvrtkama otvorili vrata prema europskim fondovima i međunarodnim partnerstvima te ih naučili kako funkcionira razvoj inovacija kroz europske programe financiranja.
