Toni Jurišić Sokić je HGS-ov kandidat za splitsko-dalmatinskog župana, riječ je o 35-godišnjem voditelju IT odjela gradske tvrtke 'Vodovod i kanalizacija', a u razgovoru za Dalmatinski portal nam je otkrio kako je došlo do ove iznenađujuće kandidature. Iz životopisa dostupnog široj javnosti može se pročitati da je radio u privatnoj firmi Veritas ESCO 6,5 godina, a kaže nam da u slučaju zapošljavanja u ViK nije radila nikakva politička veza. Idemo po redu...
- Željko i ja se znamo iz privatnog biznisa, sretali smo se, često bih mu iznosio neke ideje kojima bi se mogle neke stvari u upravi unaprijediti, ali je zaključak uvijek bio da ne postoji politička volja. Kada mi je ponudio da krenem u utrku za župana, oblio me hladan znoj. Razmislio sam i zaključio da imam određena znanja i sposobnosti te da drugi kandidati nisu ništa bolji od mene.
Jeste li član HGS-a?
- Sada sam se učlanio, ali prije nisam bio. Komunikacija s gospodinom Kerumom je bila iz želje da se neke stvari promijene, a ne da ja uskočim u politiku.
Koji Vam je motiv?
- Osim želje da implementiram stvari koje će upravu učiniti učinkovitijom, a znam kako to učiniti jer to već radim u ViK-u i imam energije na pretek, snažno me motivira to što je iselilo dosta mojih prijatelja. Trebamo zaustaviti taj trend, odnosno okrenuti ga, privlačiti u Split domaće i strane firme.
Kerum je već tri mandata dio vlasti, oporba ga drži kočničarem napretka.
- Ne mislim da je on išta kočio, čak i ovo vezano za GUP se slažem s njim da se takav dokument ne donosi na zadnjoj sjednici. Uostalom, HGS i gospodin Kerum nisu bili na zadnjoj sjednici vijeća, oporba je imala većinu i nije izglasala ništa. Toliko o kočenju.
Veritas ESCO je, navode na svojim stranicama, prva privatna ESCO tvrtka u Hrvatskoj iz područja modernizacije i rekonstrukcije javne rasvjete. Kako ste iz te firme završili u ViK-u?
- Tvrtka Veritas ESCO je krenula doslovno iz garaže, a danas radi i na stranim tržištima. Riječ je o odličnoj firmi, dosta sam tu naučio, a da mog zapošljavanja u Vodovodu je došlo - igrom slučaja. Tu sam upao u 'kašetu brokava', ali smo puno toga sredili...
Čekajte, kako se to u ViK zaposli 'igrom slučaja'?
- U privatnoj firmi u jednoj osobi moraš biti i inženjer i voditelj nabave, trebaš znati dizajnirati, imati ekonomske osnove... Kada smo pokrenuli pametno upravljanje rasvjetom, bavio sam se digitalnim prijenosom podataka odnosno daljinskim upravljanjem. Vodovod je išao u pilot projekt digitalnih vodomjera, čuo sam da traže čovjeka s mojim znanjima, jer se radi o istom poslu samo što je kod rasvjete sve bilo u zraku, a kod ViK-a u zemlji. Kada su mi krenuli objašnjavati procese, vidjeli su da sve znam i tako sam dobio posao.
Osim digitalizacije, što će biti još fokus Vašeg rada ako postanete župan?
- Prije svega zbrinjavanje otpada. Uvijek volim gledati bolje od sebe, a u ovom slučaju su to Austrija, Švedska i Njemačka. Kod nas se sve presporo radi, Lećevica se morala odavno riješiti, a vrlo malo smo napravili i na osvještavanju građana koji na otpad gledaju kao na nešto prljavo dok je u modernim zemljama to unosan biznis. Imamo priliku i dužnost zaštiti okoliš i stvoriti novu industriju kojom ćemo zaposliti ljude.
Jeste li uspjeli digitalizirati ViK?
- U dobrom dijelu - da. Moram napomenuti da su procesi digitalizacije krenuli prije nego što sam došao u ViK. Možemo se pohvaliti da su svi radni nalozi digitalizirani, nema više papira, a uskoro ćemo predstaviti i web stranicu koja će korisnicima pružati podršku jednaku onoj na koju su ih navikli komercijalni giganti. Naravno da te sve projekte radimo s vanjskim specijaliziranim tvrtkama.
Kakav Vam je nedavno predstavljeni Geografsko-informacijski sustav (GIS) grada Splita?
- To je odličan projekt. Šteta samo što smo ga dobili tek sada, recimo u Opatiji sam vidio taj sustav još 2014. godine. Ne znam zašto smo toliko čekali. Kao da ljudi žele određene informacije i znanja zadržati za sebe.
Može li se digitalizacijom mjeriti učinak djelatnika u gradskim i županijskim institucijama?
- Može, to se radi pomoću takozvanih KPI-jeva, ključnih pokazatelja uspješnosti. Postave se parametri koje želite pratiti pa iz glavnog informacijskog sustava izvlačite izvještaje i vidite koliko tko radi.
I onda onima koji zabušavaju ne možete dati otkaz.
- To je žalosno.
Samo ih malo gurnete sa strane...
- To je pogrešno, ali se događa. Kada imaš čovjeka za kojega znaš da neće odraditi posao dobro ili na vrijeme, ne želiš mu ni povjeriti zadatak. I onda takvi cijeli svoj radni vijek provedu s prstom u uhu. Takve osobe treba školovati i motivirati za posao. Isključivanjem iz procesa rada samo radimo štetu organizaciji. Postoji proces u kojem se zaposlenika školuje za zadatak, uputi u rad, kontrolira prilikom izvršenja te ponovi proces ako nije izvršen zadatak. U svakom slučaju je korisno za društvo u cjelini i pošteno prema onima koji pune proračune, mjeriti kvalitetu rada zaposlenika koji plaću dobivaju iz njih.
Tunel Kozjak?
- Podržavam, ali bi puni smisao dobio tek gradnjom mosta ili tunela od Stinica do Kaštela, tako bismo rasteretili Širinu. Ovisno o mišljenju struke.
Je li gradnja mosta ili tunela realna?
- Mislim da bi most ili tunel bio baš krucijalan projekt za Split i cijelu županiju. Je li realan? Teško mogu sam i u ovom trenutku dati odgovor na to pitanje, mogu samo kazati da volim razmišljati i 'sanjati' o tim većim projektima. Struka bi trebala tu imati glavnu riječ, kao i u definiranju je bolje rješenje tunel ili most.
Aktualni župan Blaženko Boba je rekao da je spreman kampirati u Zagrebu zbog gradnje tunela Kozjak. Što ste Vi spremni učiniti da se realizira nešto što ste zacrtali?
- Kolege kažu da imam strpljenje sveca, ali kada se radi posao - dosadan sam kao čimavica. Zovem koga god treba, upirem, nekada mi daju što ih molim samo da me se riješe!
Što zamjerate županu?
- Sporost. Detektirao je dobro probleme, ali ih treba brže rješavati.
Koju ideju ili konkretan projekt biste preuzeli od drugih političara?
- Svi govorimo isto. No, smatram da ja imam znanja i vještine da neke stvari sprovedem, počevši od digitalizacije. Ima, međutim, jedna stvar koju nitko ne spominje, što mi je prilično nevjerojatno.
Recite...
- Diljem županije imamo preko 100 napuštenih zgrada u kojima su prije bile škole. Zašto ih ne bismo stavili u funkciju doma za starije i tako riješili jedan gorući problem? Kad već nema djece u njima.
Najbolja vijest u zadnje vrijeme?
- To što je Infobip preuzeo konferenciju Shift s ciljem stvaranja najveće globalne developerske konferencije. To je nevjerojatno dobra vijest za Split jer će nas dodatno pozicionirati na IT karti svijeta, a cilj mi je da Splitsko-dalmatinska županija u tom sektoru postane lider Hrvatske. Nadam se da će vlasnici velikih tvrtki, kada osjete Split, poželjeti doći raditi i živjeti u Dalmaciji, a mi ih trebamo dočekati spremni.
Za kraj ćete nam reći nešto o svom hobiju - kvizovima. Sudjelovali ste u TV showovima Šifra, Potjera i Milijunaš, koliko ste zaradili?
- Šezdeset tisuća kuna.
Na Milijunašu ste ispali na pitanju 'Gdje se nalazi Schroedingerova mačka?'...
- Čim sam čuo pitanje, prije ponuđenih odgovora, vizualizirao sam mačku u krošnji. Kada sam vidio da je jedan od odgovora 'u krošnji', odlučio sam se za njega i pogriješio to banalno pitanje. Naravno da je točan odgovor bio 'u kutiji'. Kada sam nakon toga došao na posao u ViK, dočekale su me kutije ispred ureda.
