U ovom mjesecu prisjećamo se strašnih stradanja hrvatskog naroda tijekom velikosrpske agresije u doba rata za neovisnost (1990.-1995.), osobito na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, koji se obilježava 18. studenoga. Naime, toga je datuma 1991. prestao organizirani otpor hrvatskih branitelja tijekom Vukovarske bitke - najveće bitke Domovinskog rata (od 24. kolovoza do 18. studenoga), nakon čega su jedinice Jugoslavenske narodne armije (JNA) i pripadajuće paravojne postrojbe izvršile masovnu egzekuciju zarobljenih hrvatskih branitelja i civila. Tako je samo iz vukovarske bolnice na obližnji lokalitet Ovčaru odvedeno oko 200 ranjenika koji su potom hladnokrvno smaknuti.
Vukovar, studeni 1991. godine…
Istoga dana, na jugu Republike Hrvatske (koja je 8. listopada 1991. proglasila neovisnost od SFR Jugoslavije) velikosrpske snage okupirale su i razorile selo Škabrnju u zaleđu Zadra, dok je ukupno 63 stanovnika (43 civila i 15 hrvatskih branitelja) bilo ubijeno i masakrirano. Naselje je naposljetku konačno oslobođeno u vojno-redarstvenoj akciji 'Oluja' početkom kolovoza 1995.
Zanimljivo je kako je na području Škabrnje u Ravnim kotarima (koji su se tijekom srednjeg vijeka nazivali 'Hrvati' i gdje je pronađen niz natpisa hrvatskih vladara iz perioda IX. stoljeća) postojalo više starohrvatskih naselja (Podbrđane, Stupnići, Tršci, Plavnike, Ušćipak), a 1956. otkrivena je i srednjovjekovna nekropola iz XIII. stoljeća.
Škabrnja, studeni 1991. godine…
Upravo će se uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje (18. studenoga), a povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana filozofije - 19. studenoga (koji se na međunarodnoj razini obilježava svakog trećeg četvrtka u tom mjesecu) u Teatrinu gradske knjižnice Solin 16. studenoga održati javno predavanje pod naslovom 'HRVATSKA AUTOHTONOST I FILOZOFIJA SREDNJOVJEKOVLJA'.
Herman Dalmatin (oko 1110. – nakon 1143.), hrvatski srednjovjekovni filozof i znanstvenik (desno) / plakat izlaganja 'HRVATSKA AUTOHTONOST I FILOZOFIJA SREDNJOVJEKOVLJA' – 16. studenoga u Teatrinu gradske knjižnice Solin – kojim će ove godine biti obilježen Svjetski dan filozofije
Izlaganje će tematizirati pitanje različitih pristupa problemu hrvatske etnogeneze, tj. oblikovanju Hrvata kao naroda, uključujući različite 'doseobne' teorije (tzv. slavenska, gotska, iranska, bugarska, avarska…itd.), kao i tradicionalnu te duboko ukorijenjenu ideju o narodnoj autohtonosti Hrvata (primjerice zabilježenu u djelu Tome Arhiđakona tijekom XIII. stoljeća). Kako Svjetski dan filozofije za svoj cilj ima isticanje važnosti filozofskih disciplina u poticanju kritičkog mišljenja, predstavljanje različitih načina promišljanja niza autora o hrvatskoj etnogenezi tome će biti koristan doprinos.
'Dolazak Hrvata' – djelo hrvatskog slikara Celestina Medovića (1903.) koji je u svojoj umjetničkoj viziji legendarni dolazak hrvatskog naroda smjestio upravo na područje Klisa s pogledom na Solin, Split, Kaštelanski zaljev i Brački kanal
Drugi dio predavanja slijedit će razvoj filozofije na hrvatskom povijesnom/etničkom prostoru tijekom srednjovjekovlja, odnosno bit će riječi o zabilježenim tragovima filozofske misli 'u Hrvata' od ranog srednjeg vijeka do početka XVI. stoljeća, uključujući pritom djela benediktinca Gottschalka, Hermana Dalmatina, Pavla Dalmatina, Ivana Stojkovića, Benedikta Kotrulja, Ivana Česmičkog (Jana Panonija), Nikole Modruškog, Jurja Dragišića, Martina Nimire, Benedikta Benkovića i Nikole Statilića.
Javno izlaganje 'Filozofi srednjeg vijeka o Hrvatima: Ime, podrijetlo i (ne)doseljenje!' (Mate Božić) održano 25. studenoga 2024. u Teatrinu gradske knjižnice Solin (foto: GK Solin), kojim je Svjetski dan filozofije bio obilježen te godine!
Navedeno javno izlaganje 'HRVATSKA AUTOHTONOST I FILOZOFIJA SREDNJOVJEKOVLJA' u idući ponedjeljak (16. studenoga) s početkom u 18 h u Teatrinu gradske knjižnice Solin održat će Mate Božić, mag. educ. hist. et phil., voditelj 'Male škole filozofije' (edukativnog programa koji se u Gradskoj knjižnici Solin započeo održavati krajem ožujka 2021.). Predavač je ujedno član Hrvatskog filozofskog društva te dugogodišnji koordinator projekta arheološkog turizma 'Regnum Croatorum', u okviru kojega se već više od desetljeća (od 2013.) nastoje revalorizirati i široj javnosti predstaviti starohrvatski lokaliteti šireg splitskog područja.
Plakat izlaganja edukativnog programa 'Mala škole filozofije' – Solin održanog 17. studenoga 2025. ('ŠAHIRANI GRB HRVATSKE: SIMBOLIKA I FILOZOFIJA od prosvjetiteljstva do suvremenog doba') te osvrt na predavanje D. Fazinića objavljen u listu 'Solinska kronika' (15. prosinca, 2025.)
Veselimo se Vašem dolasku i sudjelovanju u još jednom izdanju Male škole filozofije - Solin!
