Nakon što smo čuli mišljenje povjesničara Ive Goldsteina i Marija Jareba, kontaktirali smo i Igora Vukića, predsjednika Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Zanimao nas je komentar na tvrdnju Mirka Dimića, autora izložbe 'Jasenovački stradalnici', da je u koncentracijskom logoru Jasenovac postojala tvornica u kojoj se od ljudskih ostataka pokušavao proizvoditi sapun.
Novinar, politolog, publicist i istraživač jasno je odbacio tvrdnju povjesničara i višeg kustosa Javne ustanove 'Spomen-područje Donja Gradina'.
- U Donjoj Gradini nije postojala nikakva 'tvornica sapuna od zatočenika' i radi se o jednoj od niza izmišljenih i propagandnih priča kakvima obiluje javno pripovijedanje o logoru u Jasenovcu. No, istina je da su na tom području, na desnoj obali Save, poslije rata pronađeni neobični, relativno veliki metalni kotlovi s poklopcima koji su se pričvršćivali leptir-maticama.
Proučavajući godinama jasenovački logor i iščitavajući stotine memoarskih izjava bivših zatvorenika, naišao sam na nekoliko mjesta na spominjanje 'autoklava' u Gradini. Isprva nisam obraćao pažnju na tu riječ, misleći da je to neki pogrešno napisani izraz, čime takve izjave inače obiluju. Sve dok taj pojam nisam upisao u internetsku tražilicu i potražio u tehničkim enciklopedijama. I pojavilo se rješenje misterija.
Internet je izbacio niz fotografija starih i novih uređaja vrlo sličnih onima iz Gradine. To su 'autoklavi', hermetički zatvoreni kotlovi, odnosno uređaji za sterilizaciju i konzerviranje mesa, voća i povrća. U njih se stavljaju staklenke ili konzerve s različitom hranom, zatvaraju se poklopcem i potom se uvodi vodena para koja stvara temperaturu višu od 120 stupnjeva te uništava štetne mikroorganizme. Proces se i u suvremenoj prehrambenoj industriji naziva 'autoklaviranje'.
Nakon zagrijavanja kotao se otvara, a posude s hranom treba brzo ohladiti, što se najčešće radi stavljanjem u hladnu vodu. Pored gradinskih kotlova nalaze se tragovi ložišta za proizvodnju pare, a još su i danas vidljiva plitka udubljenja u zemlji, pravilnog duguljastog i četverokutnog oblika, u kojima je bila voda za hlađenje proizvoda koji su se sterilizirali – rekao je Vukić.
Nastavio je:
- Iz izjava bivših logoraša i brojnih dokumenata poznato je da su se na ekonomijama pokraj logora proizvodili razni poljoprivredni proizvodi. Dio je služio za opskrbu logora, a dio je vjerojatno nakon prve sterilizacije u 'autoklavima' odvožen na daljnju obradu. Zna se, primjerice, da je meso s logorskih ekonomija (a logor je uzgajao stotine svinja, krava, volova, konja, pataka, gusaka itd.) odvoženo u Vrbovec na obradu i izradu konzervi, u tvornicu čiji je nasljednik današnji PIK Vrbovec.
Logoraši su poslije rata opisivali kako su u vrijeme dok su bili ondje internirani sušili šljive i pravili džemove i druge proizvode. Sačuvani dokumenti pokazuju kako je u jeku poljoprivrednih radova više od 700 zatvorenika svakodnevno odlazilo na vanjske radove, u Gradinu i drugdje. Obrađivali su polja pšenice, raži, kukuruza, lana i drugih kultura. Koristili su traktore i drugu mehanizaciju.
Pored kotlova u Gradini napravljene su i uske tračnice koje su vodile do obale Save. Proizvodi su vagonetima prevoženi do obale i tamo pretovarani u riječna plovila.
S druge strane, za priču o pravljenju sapuna od ljudskih tijela nema vjerodostojnih izvora. Tehnološki proces izrade sapuna bitno je drukčiji. Za njega ne trebaju kotlovi s poklopcima s leptir-maticama i otvorima za uvođenje pare i ispuštanje viška vode.
Vukić smatra da se u Jasenovcu vjerojatno proizvodio sapun od goveđeg loja (masti) i lužine, kakav je u to vrijeme bio čest u našim krajevima, no tvrdi da nema dokaza ni vjerodostojnih memoarskih zapisa o korištenju ljudskih posmrtnih ostataka za njegovu izradu.
- No, kao i s drugim stvarima, politička promidžba kombinacijom poluistina i laži nastoji postići svoj cilj (slično je, primjerice, s nožem na narukvici, koji se tada uobičajeno koristio pri vršidbi žita poslije žetve, a u zlonamjernoj je propagandi postao 'srbosjek'). Najgore je kad se takvim lažima izlažu djeca školske dobi.
