Nezavisna vijećnica Općinskog vijeća Općine Lećevica Renata Kelam ponovno je otvorila pitanje utjecaja Centra za gospodarenje otpadom Lećevica na podzemne vode, ističući prirodnu ranjivost lokacije i njezinu podzemnu povezanost s izvorom Jadro.
Kelam se u svom priopćenju poziva na dokumentaciju Hrvatskog geološkog instituta koju je, kako navodi, pribavila i analizirala. Prema njezinim navodima, HGI je 2006. godine lokaciju u prirodnim uvjetima ocijenio nepovoljnom s obzirom na mogućnost prodora onečišćenja do podzemnih voda.
Kao jedan od važnih nalaza navodi se i pokus s traserom iz 2006. godine. Prema dokumentaciji na koju se Kelam poziva, traser je upušten 16. svibnja, a registriran na Jadru 22. srpnja iste godine, odnosno nakon približno 67 dana. HGI je, navodi Kelam, na temelju toga podzemnu vezu s Jadrom smatrao pouzdano potvrđenom.
Kelam se poziva i na dokument iz 2016. godine u kojem se navodi visok i vrlo visok stupanj prirodne ranjivosti područja te mogućnost dugotrajnog opterećenja vodonosnika u slučaju stalnog izvora onečišćenja.
Istodobno, u priopćenju ističe da dokumentacija ne dokazuje kako bi otvaranje CGO-a automatski dovelo do ugrožavanja vodoopskrbe ili nestanka vode za stanovništvo. Prema njezinim navodima, HGI je 2016. godine predviđena tehnička rješenja ocijenio prihvatljivima pod uvjetom njihove pravilne izvedbe i primjene odgovarajućih zaštitnih mjera.
Upravo zato Kelam od nadležnih traži da javno objave na koji su način te pretpostavke ostvarene te kako će se zaštita tla i voda nadzirati tijekom rada centra.
Među informacijama koje traži su razlozi odabira lokacije i usporedba s mogućim alternativama, dokazi o nepropusnosti izvedenih sustava, podaci o početnom stanju podzemnih voda, program nadzora, kriteriji za eventualnu obustavu rada te planovi postupanja u slučaju incidenta.
U priopćenju se osvrnula i na nedavni slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću, uz napomenu da se taj slučaj ne može izjednačiti s Lećevicom. Pozvala se pritom na službenu objavu prema kojoj je voda iz javne vodoopskrbe na tom području bila zdravstveno ispravna.
Kelam zaključuje kako je, neovisno o razlikama između pojedinih slučajeva, važno potencijalne rizike utvrditi i spriječiti prije nastanka štete. Posebno ističe da se kod krškog područja podzemne vode mogu povezivati s udaljenim izvorima, zbog čega, smatra, zaštita vode mora biti jedan od ključnih kriterija pri upravljanju centrom.
