Stručnjaci upozoravaju kako prekomjerno korištenje pametnih telefona kod odraslih osoba dovodi do niza fizičkih i mentalnih poteškoća, definirajući kritične granice uporabe.
Iako ne postoji univerzalna brojka koja bi vrijedila za svakog pojedinca, istraživanja objavljena na platformi ResearchGate i u znanstvenim časopisima dostupnim putem Google Scholara ukazuju na to da se korištenje mobitela duže od tri do četiri sata dnevno (izvan radnih obveza) smatra problematičnim. Za odrasle osobe, sve iznad dva sata slobodnog vremena ispred ekrana korelira s povećanim rizikom od zdravstvenih komplikacija.
Jedan od primarnih problema je utjecaj plave svjetlosti na cirkadijalni ritam. Prema studijama dostupnim na PLOS ONE, izloženost ekranima u kasnim večernjim satima suzbija lučenje melatonina, hormona odgovornog za san. To rezultira ne samo nesanicom, već i smanjenom kvalitetom odmora, što dugoročno vodi do kroničnog umora i smanjene kognitivne funkcije.
Fizičke posljedice prekomjernog gledanja u mobitel očituju se kroz takozvani tekstualni vrat (text neck) i naprezanje digitalnih očiju. Arhivirani medicinski radovi na platformama poput PubMed i ResearchGate potvrđuju da dugotrajno nagnuta glava stvara pritisak na kralježnicu ekvivalentan masi od 27 kilograma, što uzrokuje degenerativne promjene.
Mentalno zdravlje također je visoko na listi rizika. Analize dostupne na DOAJ-u (Directory of Open Access Journals) povezuju visoku razinu uporabe društvenih mreža na mobitelima s povećanim simptomima anksioznosti i depresije. Fenomen stalne povezanosti onemogućava mozgu ulazak u stanje dubokog fokusa i oporavka od stresa.
Stručnjaci preporučuju primjenu pravila 20-20-20 za zaštitu vida: svakih 20 minuta gledanja u ekran, potrebno je 20 sekundi gledati u predmet udaljen 20 stopa (oko 6 metara). Također, uvođenje zona bez tehnologije, poput spavaće sobe i stola za blagovanje, ključno je za održavanje zdrave ravnoteže.