Nakon što su se brojne političke stranke oglasile o nedavnim događajima u Splitu, prije, tijekom i nakon utakmice Hajduka i Ajaxa, svoj je komentar odlučio dati i Ivica Kukavica, predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta. Zato je danas održao konferenciju za medije na kojoj je govorio o ponašanju navijača, antisemitizmu, navijačkoj supkulturi, ali i političkim reakcijama koje su uslijedile. Pitao se što je zapravo mržnja?
Na početku je naglasio da Domovinski pokret od svojeg osnutka, a osobito otkako je dio vladajuće većine, najoštrije osuđuje sve totalitarne režime.
– Nema nikakvog koketiranja ni s fašizmom, ni s nacizmom, ni s komunizmom. Međutim, ono što često izostaje u izjavama političara s lijevog dijela političkog spektra, a na što mi neprestano upozoravamo, jest osuda velikosrpskog nacionalizma. Bilo kakav govor mržnje i bilo kakva nedjela povezana s ideologijama prošlog stoljeća za nas su neprihvatljivi – kazao je.
Potom se osvrnuo na navijače i njihovu subkulturu, za koju smatra da se često promatra bez dovoljno razumijevanja konteksta.
– Odrastao sam u vremenu kada se pjevalo: 'Hajduk i Dinamo, dva su kluba bratska, s njima se ponosi cijela Hrvatska.' Moram priznati da mi je radikalizam koji danas postoji među navijačkim skupinama diljem Europe na granici prihvatljivog, a često i potpuno neprihvatljiv – nastavio je.
Proučavajući događaje u Splitu, kaže, pozornost su mu privukle okolnosti za koje smatra da nisu dovoljno istaknute u javnosti.
– Prije svega, policija je postupala u skladu sa zakonom. Ovom prilikom želim pohvaliti Policijsku upravu splitsko-dalmatinsku i njezina načelnika Marka Srdarevića zbog pravodobne reakcije i nastojanja da se spriječe sukobi navijačkih skupina. Moram priznati da mi je bilo neobično što su navijači Ajaxa stigli čak dva dana prije utakmice, što nije uobičajeno, osobito kada je riječ o utakmicama visokog rizika. Prema informacijama kojima raspolažem, kod sebe su imali i hladno oružje – naveo je.
Dodao je kako se, za razliku od Marijane Puljak i Milorada Pupovca, odlučio detaljnije pozabaviti događajima i njihovim kontekstom.
– Tako sam doznao da se navijači Ajaxa sami nazivaju Židovima, odnosno koriste izraze 'Joden' i 'Superjoden'. Moram priznati da mi ta činjenica ranije nije bila poznata. Istražio sam podrijetlo tih naziva i doznao da su oni dio njihova navijačkog identiteta, baš kao što i Torcida ima svoje simbole i obilježja. Sada se postavlja pitanje što je zapravo govor mržnje i kako ga tumačimo u kontekstu navijačke subkulture. Ako navijači uzvikuju 'Gazi Purgera', 'Gazi tovara' ili, u ovom slučaju, 'Gazi Židova', je li riječ o rasizmu ili o navijačkoj subkulturi o kojoj govorim? – zapitao se Kukavica.
O Torcidi, Domovinskom ratu i ponašanju na tribinama
Govoreći o Torcidi, Kukavica je istaknuo njezin doprinos Domovinskom ratu, ali i ponašanja na stadionima koja smatra neprihvatljivima.
– Kao pripadnik Četvrte gardijske brigade, dobro znam koliko su pripadnici Torcide dali za obranu Hrvatske. Ne mogu ne spomenuti ni njihov doprinos obilježavanju važnih događaja i odavanju počasti ljudima iz Domovinskog rata, poput nedavnog obilježavanja obljetnice pogibije generala Andrije Matijaša Pauka. Međutim, ono što kao navijač i Dalmatinac ne mogu prihvatiti jesu topovski udari, bakljade i sve ono što može dovesti do prekida utakmice. To govorim isključivo iz perspektive navijača – rekao je.
Dodao je kako u policijskim izvješćima koja je proučio nije pronašao podatke o uništavanju imovine ili ugrožavanju života u mjeri koja bi, prema njegovu tumačenju, upućivala na teže nasilničko ponašanje.
Potom se ponovno obrušio na političare s lijevog dijela političkog spektra koji Domovinski pokret prozivaju kao generator mržnje, uspoređujući navijačke poruke s pojedinim umjetničkim i kulturnim događajima.
– Što je mržnja? Je li mržnja kada imamo subkulturu Olivera Frljića, kada koristi hrvatsku zastavu u svojim predstavama? Je li to subkultura kada umjetnica u Sinju uništi grb Prve gardijske brigade? Je li subkultura kada na Pagu imamo dvojac iz Banje Luke i Beograda koji stavlja križeve? Ili kada u Hrvatsku dolaze kulturno-umjetnička društva koja pjevaju o Srpskoj Krajini? Volio bih da se govor mržnje i različiti oblici subkulture promatraju kroz istu prizmu – istaknuo je saborski zastupnik Domovinskog pokreta.
Naglasio je da ne opravdava nasilje ni zločine počinjene pod bilo kojom ideologijom.
– Nitko ne može opravdati zločine počinjene tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata, kao ni one počinjene u poraću. To nitko u Hrvatskoj, a osobito u Domovinskom pokretu, ne opravdava. Razlog ove konferencije vrlo je jasan. Vidimo da političari s lijevog političkog spektra napadaju Marka Perkovića Thompsona, Domovinski pokret i HOS. Tu dolazimo do ključne razlike u našem pristupu – ustvrdio je.
Smatra da postoje političke snage koje Domovinski rat, njegova obilježja i hrvatske branitelje uporno pokušavaju vratiti u kontekst 1945. godine.
– Nakon veličanstvene pobjede u Domovinskom ratu hrvatski narod nije majorizirao srpsku nacionalnu manjinu. Donijeli smo zakone o aboliciji i pravima nacionalnih manjina kakve nema mnogo država u svijetu. Pružili smo ruku mira i onima koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, ali pritom nismo zaboravili prošlost. Zato još jednom najoštrije osuđujem svako neprimjereno ponašanje, osobito ono koje može ugroziti ljudske živote ili dovesti do uništavanja imovine – rekao je.
Istodobno je kritizirao Milorada Pupovca, Uršu Raukar i Marijanu Puljak, za koje tvrdi da Hrvatsku prikazuju kao zemlju nacizma i fašizma, dok, prema njegovu mišljenju, izbjegavaju govoriti o velikosrpskom nacionalizmu i posljedicama koje je ostavio tijekom devedesetih godina.
Novinari ga pitali relativizira li antisemitizam
Nakon uvodnog izlaganja novinari su Kukavicu upitali nije li svojim istupom zapravo relativizirao nedavne događaje, osobito uspoređujući antisemitske poruke s umjetničkim predstavama.
– Mislim da sam bio vrlo precizan. Neobično mi je da stranke s lijevog političkog spektra, koje su, prema mojem mišljenju, relativizirale događaje u Izraelu 2023. godine i tražile priznanje Palestine, sada zauzimaju ovakav stav. Mislim da je to samo politikanstvo. Podsjećam da se u Hrvatskom saboru s lijevog političkog spektra tražilo priznanje Palestine, iako je na vlasti Hamas. U tome vidim političko iskorištavanje ove situacije – odgovorio je.
Na dodatna pitanja o antisemitskim porukama kazao je kako očekuje da se utvrdi što se točno uzvikivalo te ponovno naglasio da Domovinski pokret osuđuje holokaust i sve zločine totalitarnih režima.
– Može li itko podržavati holokaust? Naravno da ne može. Predsjednik naše stranke Ivan Penava prije dvije godine posjetio je Auschwitz i osobno osudio sve ono što se tijekom Drugog svjetskog rata događalo u Europi, osobito zločine počinjene u nacističkim koncentracijskim logorima. Jednako tako osuđujemo i zločine počinjene nakon Drugog svjetskog rata, uključujući one na Teznom, Kočevskom rogu i drugim stratištima. Kao stranka nemamo nikakav problem osuditi sve zločine, uključujući one počinjene u Jasenovcu i na svim drugim mjestima stradanja. Ono što smatram nedopustivim jest politiziranje ovih događaja i nerazumijevanje navijačke subkulture – odgovorio je.
Navijače, dodao je, doživljava na specifičan način, kao svojevrsnu avangardu koja svojim postupcima često izražava bunt i nezadovoljstvo društvenim okolnostima.
– To su ljudi koji često izražavaju bunt i reagiraju na društvene okolnosti koje političari možda ne primjećuju. Podsjetit ću da su navijači u Splitu 1990. godine na Poljudu zapalili jugoslavensku zastavu. Je li to tada bilo dopušteno? Nije. Je li takav čin možda naišao na osudu u svijetu? Vjerujem da jest. Ali je li to bio izraz bunta i nezadovoljstva životom u tadašnjoj Jugoslaviji, koju smo doživljavali kao tamnicu naroda? Smatram da jest – kazao je.
Zaključio je kako navijačka subkultura ima vlastite simbole, poruke i načine izražavanja koje ljudi izvan nje često ne razumiju, zbog čega smatra da se i nedavni događaji u Splitu moraju promatrati u širem kontekstu.
Konferencija za medije trajala je više od 25 minuta, tijekom kojih se Kukavica dotaknuo i brojnih drugih tema, od povijesnih događaja i odnosa prema totalitarnim režimima do pozdrava 'Za dom spremni', obilježja HOS-a i uloge obrazovanja u razumijevanju povijesti...
