Udruga hrvatskih sudaca (UHS) reagirala je na izjavu ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, u kojoj je ustvrdio da bi izgreda bilo znatno manje da su sudovi na vrijeme i u kratkom roku presudili u '150 prekršajnih prijava'.
'Izgredi se odnose na povrede članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji kažnjava osobe koje na javnom mjestu remete javni red i mir izvođenjem ili reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova te nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika i crteža.
Ovakve paušalne ocjene nisu prihvatljiv način javne rasprave o učinkovitosti pravosuđa. Bez konkretnih, provjerljivih i cjelovitih podataka ministar odgovornost za izgrede unaprijed pripisuje sudovima, zanemarujući ulogu i odgovornost drugih institucija, uključujući policiju', poručuju iz HUS-a, naglašavajući kako je neprihvatljivo da se 'odgovornost za propuste u funkcioniranju sustava jednostrano prebacuje na sudove'.
'Ako MUP smatra da postoje zastoji u procesuiranju prekršaja neka predoče cjelovite podatke o postupanju policije i sudova, kao i podatke gdje su točno primijetili zastoje i predlože rješenja. Javnim prozivanjem sudova bez takve analize odgovornost se ne utvrđuje, nego unaprijed pripisuje jednoj instituciji.
Kako bi se moglo ozbiljno i utemeljeno raspravljati o postupanju sudova po policijskim prijavama, ministar Božinović dužan je javnosti umjesto općenitog broja ponuditi konkretne i provjerljive podatke:
– Na kojim su sudovima ti predmeti zaprimljeni i koliko ih je točno neriješeno? Odnosi li se spomenuta brojka od 'oko 150' na ukupno djelovanje policije povezane s takvim događajima ili isključivo na predmete upućene sudovima?
– Koliko je prekršajnih naloga izdala sama policija i koje je pri tome novčane kazne izrekla? Ako se dovodi u pitanje odvraćajući učinak sankcija, potrebno je sagledati i učinak kazni koje izriče policija.
– U koliko je slučajeva policija podnijela optužne prijedloge sudovima, koliko ih je podneseno u žurnom, a koliko u redovnom postupku? Pritom je važno uzeti u obzir i obveze policije kao ovlaštenog tužitelja, uključujući aktivno sudjelovanje i promptno osiguranje svih dokaza u žurnim postupcima.
– Kolike su kazne sudovi u konačnici izrekli pravomoćnim presudama, u usporedbi s kaznama koje je policija izrekla prekršajnim nalozima?
– Na temelju kojih podataka ministar zaključuje da bi pravodobno odlučivanje (ako ga nije bilo) u tim predmetima spriječilo konkretne nove izgrede?
Tek cjeloviti i provjerljivi podaci omogućuju objektivnu procjenu učinkovitosti sustava. Selektivno iznošenje podataka bez nužnog konteksta narušava povjerenje građana u institucije.
Pritom, isticanje brojke od oko 150 prijava na razini cijele Republike Hrvatske ne može biti osnova za zaključke o učinkovitosti sudova bez uvida u opseg i strukturu predmeta te stvarno opterećenje sudova', naglašavaju suci.
Za ilustraciju, samo Općinski prekršajni sud u Splitu u ovom trenutku ima preko 14.000 neriješenih predmeta na samo 22 suca, a ove godine je na tom sudu već riješeno preko 14.000 predmeta!
'U ljetnim i jesenskim mjesecima, kada se održavaju masovni koncerti, pa tako i onaj s preko pola milijuna posjetitelja, kao i visokorizične sportske utakmice koje generiraju enorman broj prijavljenih prekršaja, izolirano spominjanje brojke od 'oko 150 prijava' na razini čitave države pokazuje nerazumijevanje i neprepoznavanje potrebe otkrivanja i procesuiranja ovog prekršaja, kao i potpuno nerazumijevanje volumena posla s kojim se prekršajni suci svakodnevno suočavaju.
Nisu svi predmeti hitni niti se svi vode u žurnom postupku, što dodatno potvrđuje da se učinkovitost sustava ne može procjenjivati na temelju izdvojene brojke bez potrebnog konteksta', poručuju iz UHS-a.
UHS poziva ministra Božinovića 'da prestane s praksom javnog pripisivanja odgovornosti sudovima bez potpunih i provjerljivih podataka. Od MUP-a očekujemo da predoči podatke o vlastitom postupanju i pridonese utvrđivanju stvarnih uzroka problema te pronalaženju učinkovitih rješenja'.
'Istovremeno, ne osporavamo potrebu za brzim i učinkovitim sankcioniranjem prekršaja; to je zajednički cilj svih nadležnih institucija. Odgovornost za funkcioniranje sustava mora biti razmjerna stvarnoj ulozi i odgovornosti svake institucije. Sudovi neće prihvatiti da ih se bez cjelovitih činjenica unaprijed proglašava odgovornima za propuste sustava u čijem funkcioniranju sudjeluju i druge institucije', zaključuju.
