Treći dan devetog Mediteranskog festivala knjige u petak je na radost velikog broja mališana počeo promocijama slikovnica Maje Šimleše 'Suli u avanturi 6 – Superjunaci' (Profil) i 'Krakograd' (Mozaik knjiga) Antonije Ćosić. Mahom predškolska djeca veselila su se druženju sa spisateljicama, igrali se, slagali puzzle.
Između tih dviju promocija, u okviru istog programa, djeca i mladi učili su o nečemu puno ozbiljnijem - kako baratati novcem, kako trošiti, kako štedjeti. Predavanje 'Obogati se znanjem' održao im je poznati matematičar i popularizator znanosti Toni Milun koji je istoj temi već podučio brojne roditelje. Njegova osnovna teza koju je predstavio punom gledalištu jest da se bogatim može postati samo uz tri preduvjeta - zarađivati više, trošiti pametnije i kako uložiti. U tome može pomoći znanje, ali još važniji su ponašanje i stavovi.
U popodnevnom programu, pak, predstavljen je prvo roman bosanskohercegovačke spisateljice Tanje Stupar Trifunović 'Duž oštrog noža leti ptica' (Laguna). Predstavljajući autoricu, promotorica Katja Grcić rekla je da su knjige Stupar Trifunović prevedene na mnoge svjetske jezike, dobitnica je brojnih nagrada u cijeloj regiji, od proze do - posebno - poezije. Roman je priča o ratu i gubitku doma, ispričan iz vizure tinejdžerke Vanje. Izborom toga glasa, kaže autorica, vratila se i u svoje djetinjstvo provedeno u ratu, bez mogućnosti utjecaja na svoj okoliš, s odvajanjem od svoje sredine i prijatelja, s dječjim strahovima. No, knjiga nije autobiografska, niti govori o njezinim iskustvima.
'Djeca ulaze bez predznanja i bez iskustva u takvu situaciju, jednostavno su bačena u to', kaže, dodajući da je dječja perspektiva važna i zbog potrebe za nezauzimanjem strana i izbjegavanjem polemika.
Osim o romanu, Tanja Stupar Trifunović osvrnula se i na današnje viđenje rata, smatrajući da je politika to razdoblje dobrim dijelom zloupotrijebila, s propuštanjem prilike za suživotom, pomirenjem. Zbog toga joj se čini da današnje generacije ne razmišljaju o budućnosti, nego smo - kao u Danu mrmota - zamrznuti u jednim te istim temama, što onda dovodi do zasićenja.
Deveti roman Nebojše Lujanovića 'Dnevnik prakse' (Ljevak) potom je predstavio prevoditelj Srećko Jurišić, kazavši da je riječ o knjizi o radu, i svemu pozitivnom i negativnom što on sa sobom nosi. Lujanović kaže da mu se čini kao da ljudi nisu radna bića s obzirom na 'manjak' romana koji govore o toj temi.
'Kao da postoji neka nelagoda kad kažeš da radiš, da si radnik, jer to donosi predrasudu o neuspješnosti', kaže Lujanović.
Roman se najviše obraća mladima, o srednjoškolcu je koji se zaposli u kvartovskom dućanu i piše dnevnik prakse za nekog drugog kako bi zaradio za dres i ljetovanje, i koji se suočava sa stavom da očito nešto nije u redu ili s njim koji nije mogao naći bolji posao, ili mu roditelji nisu mogli priuštiti ispunjenje želja.
'Taj mladić nema ni ljubavnih problema, ni problema s društvenim mrežama, nego ga muči besparica zbog koje treba raditi', kaže autor.
Roman je zapravo nastao iz teksta za kazališnu predstavu, komediju situacije s upoznavanjem različitih likova, od trgovaca do mušterija, za neke je kao predloške uzeo stvarne osobe koje je upoznao po dućanima. Bio je to povod i za priču vrijednostima koje rad donosi, ali i o korporaciji, ponašanju turista, otporu radnica i radnika, neposluhu..., no rasplet je ostavio budućim čitateljima.
Predstavljajući 'Gvb – spoznaja ljepote u potpunoj slučajnosti' Želimira Periša (Fraktura) urednik programa MFK Kruno Lokotar rekao je da je ovo prva knjiga u zamišljenoj trilogiji, no Periš kaže da plana nema, nego su ostavljena otvorena vrata za daljnje pisanje.
'Moja želja je bila da se ljudi zabave i nasmiju, pa sam od toga krenuo', kaže Periš koji se uz pisanje bavi i programiranjem igara i računalnih programa, a odnedavno ima i portal za popularnu kulturu Perkatonic.
Druga promotorica Tanja Mravak kaže da joj je divno koliko Periš ne shvaća sebe preozbiljno, i ne pokušava nametnuti svoju mudrost i razumijevanje svijeta, nego mu je cilj zabaviti čitatelje. Sam Periš kazao je da je želio izbjeći tjeskobe i strahote današnjeg svijeta, jer 'smijeh i ruganje toj sili' je najbolje protuoružje. Ili, kako je Lokotar sugerirao, podnaslov bi mogao biti 'komedija o apokalipsi', ma koliko to kontradiktorno zvučalo. Periš tumači da je želio komedijom prekriti sva teška pitanja, jer kod komedije je sve lakše prihvatljivo, pa i iznimno teške teme.
Za sam naslov 'Gvb' kaže da je ta riječ kreacija glavne junakinje Danice, asistentice na talijanistici koja se zabavlja izmišljanjem novih riječi, često preko slučajnosti koje i inače, smatra Periš, upravljaju našim životima. Baš u tim slučajnostima Danica najviše uživa, što onda vodi raznim zapletima. A glavni zaplet zvuči ovako: japanski su znanstvenici prilikom bušenja dna najdublje podmorske brazde naišli na vibracije koje se prevode u stihove zbirke pjesama gospođe Emilije, tetke talijanistice Danice koju će ovaj splet okolnosti uplesti u internacionalni znanstveni kružok sastavljen od geologa, seizmologa i stručnjaka za poeziju. A onda dolazi i ljubav prema stanovitom Špiru, što je dovodi do dileme: ljubav ili smak svijeta.
Predstavljajući monografiju Zorana Curića 'Oliver – sve nježne riječi svijeta' (Centar za kulturu Vela Luka) posvećenu Oliveru Dragojeviću i dostupnu na štandu Splitskog kantuna, Tanja Mravak kaže da je prof. Curić donio ogromnu količinu informacija o velikom pjevaču kakve dosad nikad nisu okupljene, njegovu cjelokupnu pjesmaricu, notne zapise, kompletnu diskografiju, vokalne suradnje, sve autore stihova i glazbe..., posložene kako samo znanstvenik može napraviti. Kako je rekao autor, kad je krenuo u ovu pustolovinu nije poznavao niti Oliverovu obitelj, ali onda je počeo raditi baze podataka za različite segmente ovog golemog materijala, a onda ih ujediniti. Inače, na promociji na Gripama bila je i Oliverova udovica Vesna Dragojević.
Cijeli je proces, kaže Curić, trajao sedam godina, da bi mnogo toga morao unositi u posljednji trenutak, poput nagrade Porin nedavno objavljenoj dosad neobjavljenoj Oliverovoj pjesmi 'Kapetan bez broda'. Knjigu je, napomenuo je, posvetio svim autorima pjesama koje je u karijeri izvodio Oliver, njih 139.
Kako je rekao poznati glazbeni urednik Siniša Škarica, pisac predgovora Curićevoj knjizi, mora skinuti kapu autoru, jer je napravio kapitalno izdanje o ogromnom opusu pjevača kojega svi poistovjećuju s pjesmama koje je izvodio, i onda još to posvetiti autorima tih pjesama.
'Kroz knjigu o Oliveru, ispričana je i šira priča o hrvatskoj popularnoj glazbi', kaže Škarica.
Promocija knjige o Oliveru, naravno, nije mogla proći bez pjesme, pa je Tedi Spalato izveo 'Tišinu mora', pjesmu koju je Oliver i napisao. Prethodno je iznio svoja sjećanja na Olivera, kojem je tekst uvijek bio jako važan, da bi im onda svojom interpretacijom udahnuo novi život.
'Ostavio je trag na svima nama, pa i meni, jer znam troznamenkasti broj njegovih pjesama. Najvažnije je da nam je interpretacijom omogućio da vjerujemo u ono o čemu pjeva', kaže Spalato.
Treći dan 9. MFK završen je predstavljanjem romana 'Ljubavi, pripremi se' (Ocean more) Katje Grcić, uz promotora Nebojšu Lujanovića, koji je dosadašnju autoričinu karijeru predstavio svim njezinim profesionalnim interesovanjima - pjesnikinja, esejistica, prevoditeljica, dramska spisateljica..., što je Grcić sažela u riječ 'umjetnica', ali joj to nije jedini identitet, jer radi i u turizmu, prevodi, svojedobno je radila i u prosvjeti i na drugim poljima.
Govoreći o knjizi, Lujanović je rekao da ona obiluje različitim formama i izričajima 'koji udaraju u pleksus', a Katja Grcić kaže da je sve 'ispalo' drukčije nego je u početku bilo zamišljeno. Roman je napisao u prvom licu, a Grcić smatra da je ona jednako knjiga o njoj, koliko bi bila i da je pisala o bilo kojoj drugoj temi. 'Ljubavi, pripremi se' napisana je u kraćim i dužim fragmentima koji se mogu čitati bilo kojim redoslijedom, što je posljedica njezine želje za eksperimentiranjem i istraživanjem izazvane predstavama koje je gledala i knjiga koje je čitala i prevodila.
'Nije riječ o kopiranju, nego o spoznaji da možeš pisati kako hoćeš', rekla je, dodajući da svoju novu knjigu naziva 'cikličnim romanom' o ženskom iskustvu pisanom iz ženske perspektive.
Subota, četvrti dan 9. MFK bit će po mnogočemu udaran. Počinje, kao i obično, programom za djecu i mlade, ali ozbiljnom temom, promocijom knjige Lorne Stemberger Marić '55 riječi - Priča o odrastanju na spektru' o iskustvima roditeljstva djece s autizmom. Slijedit će novi roman Vjekoslave Huljić, ovoga puta riječ je o trileru 'Tajna nestale djece'.
Popodnevni program privući će sigurno veliku pažnju, kreće romanom Igora Čoke 'Mojom stranom ulice', a onda predstavljanjem čak četiriju knjiga koje je na MFK donijela Đurđica Čilić: priče i crtice 'Vidimo se na papiru', zapise 'Umjesto dnevnika' i dvaju znanstvenih djela - 'Radost tumačenja', znanstvenih eseja o poljskoj književnosti i prevođenju, te 'Drugog kraja svijeta neće biti' (antologija poljske poezije).
Uslijedit će strip Zorana Vakule i Krešimira Biuka 'Pretežno vedro', a potom vjerojatni hit cijelog festivala, gostovanje norveške književne superzvijezde Joa Nesbøa čiji novi roman 'Završni kadar' uskoro izlazi na hrvatskom. U međuvremenu, MFK izlazi iz SC Gripe, u Hrvatskom domu - ali samo uz pozivnice - održat će se panel 'Transmedijalnost: knjiga – scenarij – film' na kojem će o svojim iskustvima govoriti Nesbø, producentica Katarina Prpić i redatelj i scenarist Danis Tanović.
