Stambena kriza potresa Europu, evo kako Hrvatska stoji

Cijene stanova i najmova i dalje su u porastu, što brine mnoge Hrvate, ali i brojne Europljane koji se suočavaju sa stambenom krizom.

Europski parlament objavio je kako se kreću cijene stanova i najmova u bloku, kao i što Europska unija poduzima po tom pitanju. Jedan je od načina za mjerenje jesu li troškovi stanovanja previsoki promatranje omjera prihoda i troškova stanovanja. Ako su troškovi stanovanja iznad 40% raspoloživog dohotka, to je znak da se kućanstva suočavaju sa stambenim problemima.

U EU-u su 2023. za 10,6% kućanstava u gradovima i 7% kućanstava u ruralnim područjima troškovi stanovanja premašili 40% njihovog raspoloživog dohotka. Čak 31% Grka koji žive u gradovima imali su stambene troškove koji su premašivali 40% njihovih prihoda, dok se samo oko 6% Slovaka u gradovima suočavalo s istim problemom.

Porast troškova stanovanja u EU-u

U manje od 10 godina, između 2015. i 2023., cijene kuća u EU-u porasle su u prosjeku za 48%. Najveći rast bilježi Mađarska, gdje su cijene porasle 173%, a najmanji Finska sa samo 5%. Ni Hrvatska ne stoji dobro - u tom razdoblju zabilježen je porast od čak 79,9%. U susjednoj Sloveniji taj rast iznosi 86,2%.

Uz Mađarsku, još su tri zemlje zabilježile rast preko sto posto - Litva (114,2%), Češka (111,7%) i Portugal (105,8%), piše N1. 

Glavni su razlozi koji pridonose rastu cijena viši troškovi gradnje i kamatne stope za hipoteku, smanjenje gradnje koje je ograničilo ponudu te porast kupnje nekretnina kao investicije za stvaranje dodatnih prihoda.

U Uniji je također poskupio i najam. Između 2010. i 2022. najamnine su u prosjeku porasle za 18%, djelomično zbog porasta kratkoročnih najmova.

Mnogi Europljani zabrinuti su zbog rasta cijena, troškova života i ekonomske situacije. Prema istraživanju Eurobarometra iz srpnja 2024., to su bili glavni razlozi koji su potaknuli ljude da glasaju na europskim izborima.

Što EU radi po pitanju stambenog zbrinjavanja?

Parlament je 2021. usvojio rezoluciju kojom poziva zemlje EU-a da priznaju adekvatno stanovanje kao temeljno ljudsko pravo koje je provedivo kroz zakonodavstvo. Svatko bi trebao dobiti jednak pristup pristojnom, “zdravom” stanovanju, što podrazumijeva i pristup pitkoj vodi, odgovarajuće sanitarne uvjete, kanalizaciji i pouzdanu energiju, poručili su zastupnici Europskog parlamenta.

Parlament je u srpnju 2024. izabrao Ursulu von der Leyen za drugi mandat predsjednice Europske komisije. U izjavi prije glasovanja von der Leyen stambeno zbrinjavanje proglasila je jednim od prioriteta EU-a u novom sazivu te izjavila da će EU prvi put imati povjerenika za stambena pitanja.

U listopadu 2024. zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su o potrebi za održivim, pristojnim i pristupačnim stanovanjem s potpredsjednikom Komisije Margaritisom Schinasom. Izrazili su zabrinutost zbog beskućništva, nemogućnosti mladih da kupe vlastiti dom i istaknuli važnost ulaganja u socijalno stanovanje.

Parlament je u prosincu 2024. odobrio osnivanje posebnog odbora koji bi trebao predložiti rješenja o tome kako bi se EU trebao uhvatiti u koštac s problemima koji se tiču stambenog zbrinjavanja. Ovaj odbor djelovat će godinu dana.