Početna konferencija EU projekta 'Za dobre vibre i dalje čitaj libre!', SF.3.4.08.08.0003, odobrenog u sklopu poziva 'Čitanjem do uključivog društva', održana je u Središnjici Gradske knjižnice Marka Marulića Split u srijedu, 4. studenoga 2026.
Na konferenciji su sudjelovale Matea Dorčić, dogradonačelnica Grada Splita, u ime Grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije – Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu i kao izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, Silvana Burilović Crnov, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Grada Splita, Danijela Perić Krstulović, predstavnica Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Splitu, ravnateljica Gradske knjižnice Marka Marulića Split Grozdana Ribičić, voditeljica Matične razvojne službe za narodne i školske knjižnice u Splitsko-dalmatinskoj županiji dr. sc. Nada Topić, voditeljica projekta 'Za dobre vibre i dalje čitaj libre!' Petra Skelin Giljanović te djelatnice Županijske bibliobusne službe Gradske knjižnice Marka Marulića Split Andrea Mađor Božinović i Lucrezia Odrljin.
Ravnateljica knjižnice Grozdana Ribičić zahvalila je svima na odazivu i podršci koju pružaju knjižnici i njezinim projektima. Istaknula je kako je projekt 'Za dobre vibre i dalje čitaj libre!' svojevrstan nastavak prvoga projekta 'Za dobre vibre – čitaj libre', prijavljenog na prvi poziv 'Čitanjem do uključivog društva', u okviru kojeg je, nakon 30 godina, ponovno pokrenuta Županijska bibliobusna služba.
S obzirom na to, potrebe za knjižničnim uslugama, kako u gradu Splitu tako i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i dalje su velike. Gradska knjižnica Marka Marulića županijska je matična razvojna knjižnica za cijelu županiju i grad Split te je zahvalna Ministarstvu kulture i medija i Europskom socijalnom fondu plus što su omogućili unapređenje razine razvijenosti knjižničnih usluga u zajednici, u skladu sa zakonskim obvezama i važećim hrvatskim standardima.
Novim projektom osigurat će se nabava bibliokombija te organizacija velikog broja inkluzivnih radionica i programa namijenjenih ranjivim skupinama. Samo na području grada Splita oko 100.000 stanovnika nema pristup knjižničnoj usluzi u pješačkoj zoni, a među njima je velik broj djece, osoba s invaliditetom i starijih osoba. Uvođenjem nove usluge unaprijedit će se kvaliteta njihova života, dok će se poticanjem čitalačke kulture i pismenosti pridonijeti poboljšanju mentalnog zdravlja, kako pojedinaca tako i zajednice u cjelini.
Ravnateljica je istaknula i važnost kontinuirane podrške projektnih partnera, kao i suradnika koji su svojim doprinosom sudjelovali u uspješnoj provedbi dosadašnjih projekata te pripremi i prijavi novih. Smatra kako se 'upravo ovakvim projektima knjižnica strateški pozicionira kao važno kulturno, obrazovno i društveno središte svoje zajednice – mjesto koje potiče susrete, druženje, razmjenu ideja i živu riječ'.
Dogradonačelnica Dorčić čestitala je Gradskoj knjižnici Marka Marulića Split i partnerima na dobivanju sredstava za ovaj veliki projekt, koji je nastavak uspješnog prvog projekta. Naglasila je da je GKMM 'pokretač pozitivnih promjena u društvu' te izrazila veliko zadovoljstvo što će se kroz ovaj projekt potaknuti razvoj kulture čitanja i pismenosti na području grada Splita i šire. Također se nada da će se u projekt uključiti svi zainteresirani gradski kotarevi i mjesni odbori.
'Kultura nije luksuz, ona nije privilegij, ona je nešto što nas obvezuje i mora svakom biti dostupna i svatko ima pravo razvijati svoju maštu kroz čitanje, informirati se i unaprijediti se u bilo kojem obliku.'
Kroz ovaj projekt brinemo da kao društvo idemo naprijed i da generacije koje dolaze budu bolje od nas, dodala je.
Voditeljica Matične razvojne službe za narodne i školske knjižnice u Splitsko-dalmatinskoj županiji dr. sc. Nada Topić predstavila je analizu postojeće mreže narodnih knjižnica u Gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja pokazuje kako, unatoč razvijenoj knjižničnoj infrastrukturi, značajan dio stanovništva još uvijek nema dostupan pristup knjižničnim uslugama, osobito u kotarevima i mjesnim odborima u istočnim dijelovima grada (Sućidar, Split 3, Pujanke, Žnjan, Mertojak, Sirobuja, Stobreč, Kamen...) i manjim županijskim općinama (Baška Voda, Brela, Cista Provo, Lokvičići, Marina, Tučepi, Podgora, Prgomet, Zadvarje…).
Na području Grada Splita 61,33 % stanovnika nema knjižničnu uslugu u pješačkoj zoni, dok na području Županije 16 općina još uvijek nema uspostavljenu uslugu narodne knjižnice. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisuje obvezu gradova i općina da osiguraju obavljanje knjižnične djelatnosti na svom području, a gradova i općina, zajedno sa Županijom, da osiguraju uslugu pokretne knjižnice za stanovnike udaljenih područja.
Ostvarivanje tih obveza zahtijeva zajedničko planiranje i osiguravanje prostornih, organizacijskih i financijskih uvjeta za uspostavu, redovito funkcioniranje i dugoročnu održivost knjižničnih službi. Također je istaknula važnu ulogu Ministarstva kulture i medija RH, koje je pronašlo način da pomogne općinama, gradovima i županijama u obnovi postojećih i uspostavi novih bibliobusnih službi kroz povlačenje sredstava iz europskih fondova. Naglasila je i važnu inkluzivnu ulogu koju pokretne knjižnice imaju za osjetljive društvene skupine poput djece, mladih, osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi, posebno u manje naseljenim područjima.
Voditeljica projekta Petra Skelin Giljanović predstavila je projekt 'Za dobre vibre i dalje čitaj libre!' (SF.3.4.08.08.0003), koji će se provoditi tijekom tri godine, do srpnja 2029. godine, u Gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a usmjeren je na razvoj čitalačke kulture i pismenosti kroz nabavu bibliokombija i provedbu 13 inkluzivnih programa.
Zahvalila je Razvojnoj agenciji Split – RaST, koja je knjižnici uvelike pomogla u pripremi nove projektne prijave, kao i u uspješnoj prijavi i realizaciji prvog projekta. Nositelj projekta je Gradska knjižnica Marka Marulića Split, a partneri su Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija. Cilj projekta je osigurati pristup knjižničnoj građi i kulturnim sadržajima u zajednicama koje nemaju knjižnicu te pridonijeti smanjenju socijalne isključenosti ranjivih skupina.
U projekt će biti uključena 152 sudionika – djeca, mladi do 29 godina, stariji od 55 godina i osobe s invaliditetom. Ukupna vrijednost projekta iznosi 530.640,26 eura, pri čemu je ukupna vrijednost bespovratnih sredstava također 530.640,26 eura.
Sve informacije o načinima uključivanja u projektne aktivnosti – bilo da je riječ o uvođenju stajališta za bibliokombi ili sudjelovanju u inkluzivnim programima – bit će objavljene na internetskim stranicama Gradske knjižnice Marka Marulića Split, www.gkmm.hr, i partnera.
Kao primjer dosadašnje dobre i uspješne prakse, koji je i Europska komisija istaknula u ovogodišnjem izvješću o dobrim primjerima europske knjižnične prakse, djelatnice bibliobusa Andrea Mađor Božinović i Lucrezia Odrljin predstavile su rad Županijskog bibliobusa Gradske knjižnice Marka Marulića Split, koji trenutačno ima nešto više od 1500 učlanjenih korisnika kojima je omogućen besplatan upis.
U fondu imaju gotovo 10.000 jedinica knjižne i neknjižne građe. Dolaze na 25 stajališta diljem Splitsko-dalmatinske županije svaka dva tjedna u istom terminu, prema rasporedu javno dostupnom na www.gkmm.hr/bibliobus.
Godišnje organiziraju oko 130 kulturno-umjetničkih i edukativnih aktivnosti u samom bibliobusu ili na bibliobusnim stajalištima te odlično surađuju sa školama i vrtićima na stajalištima, kao i s udrugama poput SpLitere i Info zone, Institutom za oceanografiju i ribarstvo Split te brojnim drugima.
Poučeni dosadašnjim iskustvom, nema sumnje da će i projekt 'Za dobre vibre i dalje čitaj libre!' doprinijeti kvaliteti života stanovnika Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.
* Sadržaj materijala isključiva je odgovornost Gradske knjižnice Marka Marulića Split. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
