U Republici Hrvatskoj je 384 980 oboljelih od dijabetesa od čega njih 322 572 boluje od dijabetesa tip 2. Uz ovaj podatak CroDiab registra za 2024. godinu, struka upozorava kako u pravilu oko 30 posto oboljelih od dijabetesa još nema postavljenu dijagnozu stoga govorimo o RH kao zemlji s pola milijuna oboljelih.
U spomenutoj godini dijabetes i njegove komplikacije bili su uzrok smrti 3,4 milijuna ljudi u svijetu. Dobra kontrola bolesti i sprječavanje njezinih komplikacija zajednički je cilj cjelokupnom zdravstvenom sustavu, a pri čemu hrvatski zdravstveni sustav odsad na raspolaganju ima i Dnevnik dijabetesa.
Vodič za pacijente koji je ujedno i putokaz zdravstvenim djelatnicima, projekt je Udruge za zdravstvenu pismenost (UZP) koji je danas predstavljen na konferenciji u zagrebačkom Zonaru. U izdanju UZP, Dnevnik dijabetesa nastao je uz podršku Hrvatskog društva obiteljskih doktora, Hrvatskog endokrinološkog društva, Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma,
Društva nastavnika opće/obiteljske medicine i Hrvatske ljekarničke komore.Sažete i jasne upute za oboljele sažete u inovativno izdanje bit će distribuirane u sve ordinacije obiteljskih liječnika, nadležne bolničke odjele, klinike i zavode te sve ljekarne u našoj zemlji.Prvo izdanje distribuirat će se u 80 tisuća primjeraka, a konačni je cilj da svaka osoba oboljela od dijabetesa ima ovaj Dnevnik.
Podršku projektu ispred Ministarstva zdravstva na predstavljanju Dnevnika dijabetesa dao je doc. dr. sc. Damir Važanić i ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. Ivana Brkić Biloš.
- Dnevnik dijabetesa nastao je iz potrebe da bolesnici sa šećernom bolesti na jednom mjestu, na jednostavan i razumljiv način, imaju najosnovnije podatke o svojoj bolesti. Osim kao edukacijski materijal za bolesnike, Dnevnik može služiti i liječnicima kao podsjetnik na preporučene algoritme skrbi za bolesnike sa šećernom bolesti.
Kako bi ispunio svoju svrhu, kako bi ga bolesnici prihvatili i koristili i kako bi postao standardan dio kontrole njihove bolesti, predstavljanje Dnevnika s temeljitim uputama i pojašnjenjima organizirat ćemo i za pacijente.Pozvat ćemo oboljele od šećerne bolesti putem udruga iz cijele zemlje i na jednom mjestu omogućiti pacijentima da postave sva pitanja i dvojbe oko načina korištenja Dnevnika, upoznaju njegovu vrijednost i prednosti koje će im donijeti u borbi sa ovom bolešću - najavila je dr. Ljiljana Ćenan, spec. obiteljske medicine, predsjednica UZP.
Dijabetes je bolest koja traži stalnu uključenost bolesnika - od prehrane, tjelesne aktivnosti i redovitog uzimanja terapije do praćenja vrijednosti glukoze i prepoznavanja simptoma i znakova akutnih i kroničnih komplikacija, upozorila je izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki-Varžić, dr. med., predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora.
- Jedan od velikih problema današnjice su i životne okolnosti; ubrzan tempo života, stres, nepravilna prehrana, sjedilački način života i nedostatak vremena za sebe. Uz to, mnogi bolesnici osjećaju psihološki umor od bolesti, tzv. diabetes burnout , o kojem se još uvijek premalo govori. Zato uvijek naglašavam da liječenje dijabetesa nije samo propisivanje lijekova. Ključ uspjeha je kvalitetna edukacija, razumijevanje bolesti i aktivna suradnja između bolesnika i zdravstvenog tima.
Upravo zato za dijabetičare Dnevnik dijabetesa ima veliku praktičnu vrijednost. On nije samo mjesto za evidenciju nalaza, nego alat koji bolesniku pomaže bolje razumijevanje vlastite bolesti, te aktivnije sudjelovanje u liječenju i praćenju bolesti. Takvi alati često poboljšavaju komunikaciju između bolesnika i liječnika i doprinose kvalitetnijoj kontroli bolesti - rekla je prof. dr. sc. Canecki Varžić.
Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore poručuje:
- Pokretanjem projekta Dnevnik dijabetesa, u suradnji s dijabetolozima i liječnicima obiteljske medicine, želimo dodatno osnažiti multidisciplinarni pristup skrbi za osobe sa šećernom bolešću i one koji se nalaze u povećanom riziku za njezin razvoj. Ljekarnici, kao najdostupniji zdravstveni stručnjaci u zajednici, imaju važnu ulogu u ranom prepoznavanju čimbenika rizika i mogućih znakova bolesti, pravovremenom upućivanju pacijenata na daljnju obradu te kontinuiranom praćenju ishoda terapije.
Jednako važna je i naša uloga u podršci adherenciji odnosno redovitom i pravilnom uzimanju propisane terapije, jer upravo dosljednost u liječenju značajno utječe na dugoročne ishode i prevenciju komplikacija. Kroz svakodnevni kontakt s pacijentima, ljekarnici pružaju individualiziranu edukaciju o samoj bolesti, pravilnoj primjeni lijekova, mogućim nuspojavama te važnosti životnih navika u kontroli dijabetesa. Ovim projektom želimo povezati sve razine zdravstvene skrbi i omogućiti pacijentima kontinuiranu, dostupnu i kvalitetnu podršku u upravljanju bolešću.
Izv. prof. dr. sc. Miro Bakula, dr. med., zamjenik predsjednika Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma naglašava:
- Kad kažemo šećerna bolest svi pomislimo na povišenu razinu šećera u krvi, ali danas, osim toga, ona podrazumijeva niz drugih patofizioloških poremećaja. Oko 90 posto bolesnika koji imaju šećernu bolest, imaju metabolički kardio - renalni sindrom; povišene masnoće i hipertenziju, pretilost ili povišenu tjelesnu masu. Dakle, kad ih liječimo, osim šećera u krvi moramo regulirati sve ove probleme. Tri do pet godina prođe od početka šećerne bolesti do postavljanja dijagnoze tako da već u trenutku postavljanja dijagnoze ima razvijene komplikacije.
