U cijeloj Hrvatskoj živi oko 700 Rumunja, a u Splitu ih je pedesetak. Oni koju su se preselili iz svoje domovine u Hrvatsku ističu kako su razlike između njih i Hrvata vidljive.
'Hrvatsko društvo često se doživljava nešto suzdržanijim pri prvom kontaktu, dok Rumunji sebe opisuju otvorenijima i spontanijima u društvenim odnosima', kazao nam je Stjepan Roglić, počasni konzul Rumunjske u Splitu, uoči skorašnjeg obilježavanja Međunarodnog dana rumunjske bluze, o kojem smo ranije pisali.
Ipak, Roglić je poručio kako Rumunji nemaju problema s asimilacijom u hrvatsko društvo.
'Prilagodba se uglavnom događa prirodno kroz posao, prijateljstva, mješovite obitelji i učenje jezika. Budući da obje zemlje dijele mnoge europske, balkanske i povijesne utjecaje, mnogi Rumunji osjećaju kulturnu bliskost s Hrvatskom unatoč razlikama', naveo je.
Ta bliskost u kulturi ono je što je, prema njegovim riječima, privuklo dio Rumunja u Split.
'Mediteranski način života u Dalmaciji, sporiji ritam svakodnevice i važnost druženja uz kavu među prvim su stvarima koje uoče', nabrojao je konzul.
Rekao nam je kako je većina pristiglih Rumunjaca došla u Split zbog poslovnih prilika, obiteljskih razloga, klime ili zbog toga što su se zaljubili u grad i način života. Priznao je kako postoje aspekti života ovdje koji nisu idilični kao što su birokracija, težina učenja hrvatskog jezika i sezonalnost gospodarstva u obalnim gradovima kao i sezonalnost turizma i prometne gužve.
Kazao je Roglić kako u Splitu žive Rumunji raznih profesija. Nabrajao je poduzetnike, baletane, zaposlenike u turizmu, studente...
Dodao je kako postoji nostalgija koja je posebno prisutna tijekom blagdana ili obiteljskih proslava. No oni koji su došli u Split, unatoč nabrojanim problemima, ne planiraju otići.
'Osobito oni koji su ovdje osnovali obitelji ili izgradili karijeru planiraju dugoročno ostati', naglasio je Roglić.
Jedina je udruga u Hrvatskoj koja spaja sedam stotina Rumunja i organizira aktivnosti posvećene njihovoj kulturi i tradiciji Udruga Rumunja u Hrvatskoj. Osnovana je 2017., godinu kasnije otvorio se i Konzulat u Splitu.
'Većinu zajedničkih aktivnosti koordinira upravo udruga koja djeluje na nacionalnoj razini i okuplja Rumunje iz različitih dijelova zemlje, uključujući Zagreb, Split i Rijeku', istaknuo je Stjepan Roglić.
Zaključio je kako dio Hrvata nije dovoljno upućen u rumunjsku kulturu.
'Rumunjski folklor, regionalna raznolikost, tradicionalni obrti, tekstilna umjetnost i simbolika tradicionalne nošnje poput 'ie' često iznenade hrvatsku publiku', rekao je konzul.
Nastavno tome kazao je kako u suradnji s udrugom organiziraju kulturne događaje - poput Međunarodnog dana rumunjske blize u lipnju i drugih tijekom godine - kako bi se približili lokalnoj publici.
